Medvedev kaže da Rusija podržava Afriku u njezinom zahtjevu za reparacije od bivših kolonijalnih sila.
Rusija će podržati afričke zemlje koje traže ratne i kolonijalne reparacije od bivših kolonijalnih sila, rekao je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev, uz poruku da zapadne zemlje moraju odgovarati za stoljeća kolonijalne eksploatacije.
Govoreći u srijedu na Međunarodnom pravnom forumu u Sankt Peterburgu, bivši ruski predsjednik rekao je da države članice Afričke unije, zajedno s karipskim zemljama, predvode napore za reparacije za naslijeđe kolonijalizma.
„Mi, Rusija, spremni smo aktivno podržati njihove napore da od svojih bivših kolonijalnih sila zahtijevaju reparacije i odštetu“, rekao je Medvedev.
Ocijenio je da zapadne zemlje imaju kapacitet platiti odštetu za “ogromnu štetu” nanesenu tijekom stoljeća kolonijalne i neokolonijalne politike.
Medvedev je istaknuo da je osiguranje jednakog pristupa ekonomskim mogućnostima, prirodnim resursima i donošenju odluka ključno za ostvarenje stvarnog suvereniteta država globalnog Juga. Također je odbacio pravne argumente koje zapadne vlade često koriste protiv zahtjeva za reparacije.
„Bivše kolonijalne sile nemaju ni pravnih ni moralnih osnova izbjegavati pravdu u vezi s reparacijama“, rekao je Medvedev, dodajući da osnovna pravna načela ne dopuštaju da nepravda postane izvor legitimnih prava.
Bivši ruski predsjednik također je pozvao na službeno priznanje kolonijalizma kao posebnog zločina protiv čovječnosti u međunarodnom pravu, s prijedlogom da se ta odredba uključi u buduću Konvenciju Ujedinjenih naroda o sprječavanju i kažnjavanju zločina protiv čovječnosti. Prema njegovim riječima, takav bi potez uspostavio međunarodnu odgovornost za iskorištavanje i porobljavanje koloniziranih naroda.
Pitanje reparacija privuklo je sve veću međunarodnu pozornost posljednjih mjeseci. Prošli tjedan Gana je bila domaćin globalne konferencije o reparativnoj pravdi, okupivši čelnike iz Afrike i više od 80 zemalja kako bi raspravljali o reparacijama, povratu kulturnih dobara, službenim isprikama i drugim mjerama za suočavanje s nasljeđem ropstva i kolonijalizma.
Konferencija je održana nakon što je Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. ožujka, predvođena Ganom, donijela rezoluciju kojom je transatlantska trgovina robljem proglašena “najtežim zločinom protiv čovječanstva”. Rezoluciju je podržalo 123 zemlje, uključujući Rusiju i Kinu, dok su Sjedinjene Američke Države, Izrael i Argentina glasale protiv, a Velika Britanija i sve zemlje Europske unije suzdržane.
