MOST-ov Nikola Grmoja brutalno je otpilio cenzore iz Faktografa.
Saborski zastupnik Mosta, Nikola Grmoja, odbio je dati izjavu novinarki Faktografa, otvoreno nazivajući ovu organizaciju ”propagandnom mašinom ekstremne ljevice” koja se obračunava isključivo s političkim neistomišljenicima. Kao demokratski političar, Grmoja je jasno poručio da ne želi imati nikakve veze s Faktografom niti odgovarati na njihove upite. Nezadovoljan Grmojinim odgovorom, Faktograf je reagirao, pozivajući se na svoj etički kodeks, kojega se u praksi inače ne drže, što je vidljivo na brojnim primjerima o kojima je Narod.hr redovito pisao.
Konkretno, Faktograf je u više navrata pokazao izrazitu političku pristranost i usmjerenost na cenzuru konzervativnih stavova i političkih neistomišljenika. Njihovo djelovanje nije ni približno nepristrano, nego služi kao sredstvo lijevo-liberalne ideološke kontrole, čime se udaljavaju od funkcije objektivnog provjeravatelja činjenica.
Grmoja odbio dati izjavu Faktografu
”S cenzorima i propagandistima koji se predstavljaju kao mediji i ‘fact-checkeri’ treba odlučno i bez rukavica. Svaki dan sam pred novinarima otvoren za sva pitanja, ali u unaprijed pripremljenim člancima koji služe samo za obračune sa suverenističkim političarima, ne namjeravam sudjelovati”, napisao je Grmoja uz predočenje snimke zaslona svoje komunikacije s novinarkom Faktografa.
Faktografov etički kodeks je ”mrtvo slovo na papiru”
Nakon ovakvog odgovora, Faktograf je reagirao pozivajući se na vlastiti etički kodeks u kojem tvrde da su ”neovisni od političkih, korporativnih ili drugih centara moći, nepristrani u izvještavanju i uređivanju” te da su ”politički nezavisni kao organizacija i medij”. Također navode da njihovi portali ”osiguravaju nepristranost i višestrukost izvora informacija” te se ”ne fokusiraju neopravdano na pojedine političke stranke i kandidate”. No, ova tvrdnja nije u skladu s njihovom stvarnom praksom.
Faktograf ne provjerava činjeničnost informacija, on cenzurira ideološki nepodobne vijesti
Faktograf, iako se predstavlja kao neovisna organizacija za provjeru činjenica, ne funkcionira kao neutralni i nepristrani sudac informacija u Hrvatskoj. Na čelu te organizacije nalazi se Ana Brakus, poznata feministica i LGBT aktivistica, čija je ideološka orijentacija jasno lijevo-liberalna. Njezina prošlost uključuje rad u lijevim medijima poput Novosti i feminističkog portala Libela.org, a njezino područje istraživanja usmjereno je prvenstveno na ”ultrakonzervativni politički i građanski pokret”. To pokazuje da je Faktograf vođen ideološkim pristupom koji je usmjeren protiv konzervativnih stavova i mišljenja.
Dokumenti koje je pribavila američka udruga America First Legal, bliska američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, razotkrili su da Faktograf nije samo lokalni hrvatski projekt, nego dio globalne mreže cenzora koju koordinira američki State Department. Ta mreža nije usmjerena na objektivnu provjeru činjenica, već djeluje kroz filter lijeve globalističke ideologije, povezujući ideološke aktiviste koji sustavno oblikuju javnu i političku misao, marginalizirajući one s drugačijim, konzervativnim stavovima.
Faktograf uživa privilegiju da određuje koje će se informacije smjeti objaviti u Hrvatskoj, a koje će biti uklonjene ili cenzurirane, a da pritom ne podliježe stvarnoj kontroli ili nadzoru od strane državnih tijela ili nezavisnih institucija. Financira se od hrvatske vlade, kao i sredstvima Europske unije i SAD-a, što dodatno implicira njegovu povezanost s institucionalnim centrima moći, ali ta financijska podrška ne prati nikakav stvarni oblik demokratske odgovornosti.
Nadalje, Ana Brakus je javno izjavila da bi provjeravateljima činjenica trebalo dopustiti da nadziru i političare, s posebnom namjerom da se kontroliraju istupi osoba poput Donalda Trumpa. Takva izjava jasno ukazuje na političku pristranost Faktografa i njegovu aktivističku ulogu, što je suprotno neutralnoj i nepristranoj provjeri činjenica.
Faktograf je cenzurirao teme poput komunističkih zločina, pobačaja, financiranja stranke Možemo, Thompsona…
Isto tako, baš poput Brakus, njezin prethodnik Petar Vidov, u svojim je tekstovima etiketirao portale poput Narod.hr i znanstvenike poput prof. Gordana Lauca kao ”širitelje dezinformacija” i ”diskreditirane”, bez ikakvih konkretnih dokaza. Također, u svojim analizama isključivo citira lijeve i ekstremno lijeve medije, ignorirajući činjenicu da su upravo ti mediji često širili netočne informacije tijekom pandemije Covida19.
Faktograf je poznat po cenzuriranju sadržaja koji se bave temama koje nisu u skladu s njihovim ideološkim stavovima. Među takve teme ubrajaju se članci o Titovim zločinima, cijepljenju, pobačaju, financiranju političkih opcija poput platforme Možemo i njihovim vezama s Emilom Tedeschijem, kao i teme vezane za Marka Perkovića Thompsona, Greenpeace i Donalda Trumpa. Čak i kada su neke informacije znanstveno provjerene i točne, one budu uklonjene ako nisu usklađene s lijevo-liberalnim narativom.
Ova praksa jasno pokazuje da Faktograf ne radi na objektivnoj provjeri činjenica, već sustavno cilja i marginalizira konzervativne političke stavove i mišljenja, čime postaje sredstvo ideološke kontrole. Takva situacija potvrđena je i kroz upozorenje udruge U ime obitelji iz 2017. godine, koje je, unatoč jasnim kritikama, ostalo bez odgovora i reakcije od strane vlasti.
U konačnici, Faktograf se ne može smatrati legitimnim i nepristranim provjeravateljem činjenica jer njegovo djelovanje nije vođeno objektivnošću nego je uvjetovano ideološkim ciljevima i pripadnošću lijevo-liberalnom spektru, što ga svrstava u organizaciju koja provodi cenzuru i ideološku kontrolu nad informacijama u Hrvatskoj.
Izvor
