Novi udar poskupljenja u 2026-oj godini.
Dopunsko osiguranje zdravstvenog osiguranja, registracija vozila, struja, cigarete, komunalne usluge, cijena domova za starije, samo su neka od najavljenih poskupljenja koji kreću s početkom 2026. Popisali smo poskupljenja koja će građani na računima primijetiti ili već od Nove godine ili u vrlo bliskoj budućnosti.
62 posto skuplje dopunsko zdravstveno
Od 1. veljače drastično poskupljuje dopunsko osiguranje HZZO-a. Za oko 1,6 milijuna građana koji sami plaćaju dopunsko osiguranje polica dopunskog poskupljuje 62 posto. Mjesečna premija koja je do sada iznosila 9,29 eura, od veljače je 15 eura. Za dopunsko zdravstven će se umjesto dosadašnjih 111,49 eura plaćati 180 eura godišnje.
Posljednji put cijena dopunskog povećana je 2013. godine, a potrebu za poskupljenjem iz HZZO-a obrazložili su rastom ukupnih troškova zdravstvene zaštite. Naveli su kako su poskupili ugradbeni i potrošni medicinski materijali, te da je došlo do povećanja plaća u sustavu te rastu cijena u svim segmentima života koji su stvorili pritisak na financijsku održivost modela.
“Ako nemate policu ‘dopunskog’, sudjelujete s 20 posto troškova svake pretrage i postupka”, objašnjavala je ministrica zdravstva Irena Hrstić navodeći primjer PET/CT pretrage čija cijena iznosi oko 2500 eura, što znači da bi pacijent bez dopunskog morao platiti 500 eura participacije.
Od Nove godine skuplja struja
Od 1.siječnja poskupljuje struja, a prosječno povećanje naknada iznosit će 13,5 posto za sve kategorije potrošnje. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odobrila je sredinom prosinca povećanje tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije.
Za kućanstva u tarifnom modelu Bijeli s prosječnom potrošnjom od oko 3.105 kWh godišnje, trošak naknade za mrežu povećat će se sa 166 na 188 eura godišnje, što je oko 1,8 eura više mjesečno, odnosno oko 22 eura godišnje.
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) zatražio je povećanje do 10 posto, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 posto. HERA je oba prijedloga prihvatila. “Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA.
Računi u prosjeku veći za 5 eura
S novom 2026. građani će osjetiti posljedice drugog vala smanjenja subvencija za energente. Vlada je sredinom rujna prepolovila subvencije za plin i električnu energiju. Prvi val smanjenja subvencije za plin i toplinsku energiju bio je početkom listopada, a drugi slijedi od 1. siječnja.
Prema primjeru izračuna koji je premijer Andrej Plenković lani iznio na Vladi, mjesečni račun za struju koji je do listopada prošle godine iznosio 40,65 eura, porastao je od 1. studenoga na 43,65 eura, a od danas će dodatno porasti na 45,61 euro.
Prema tom izračunu umjesto godišnje uštede od 112 eura po kućanstvu, nakon kresanja subvencija godišnja će ušteda biti upola manja – 53 eura. Računi za struju od 1. siječnja bi u prosjeku trebali biti veći za pet eura.
Drastično raste registracija vozila
U ovoj će godini registracija vozila biti znatno skuplja za veliku većinu vozača. Za čak 60 posto povećava se za osobne automobile naknada za korištenje javnih cesta, koja se plaća jednom godišnje prilikom tehničkog pregleda. Osnovni iznos naknade formalno se povećava s 28,50 na 40 eura, no stvarni trošak za vozače bit će veći zbog koeficijenata koji ovise o zapremini motora i vrsti vozila.
Koeficijenti značajno podižu konačnu cijenu registracije. Prijedlog novog pravilnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pokazuje da će u prosjeku vlasnici osobnih automobila plaćati oko 47 eura više nego dosad, no razlike među kategorijama su velike. Vozila s motorima do 1600 kubika plaćat će 79,60 eura, odnosno 30 eura više, za automobile do 2000 kubika iznos raste na 95,60 eura, odnosno dodatnih 36,70 eura.
Naknade za laka dostavna vozila kreću od 80,40 do 237 eura, uz prosječan rast od oko 28 posto, naknade za kamione i teške kamione povećavaju se od 12 do 17 posto, dok će autobusi plaćati između 12 i 19 posto više nego dosad. Mopedi su i dalje izuzeti od ove obveze, ali motociklistima se godišnja naknada povećava s 10 na 18 eura.
Vlada ugradila inflaciju u pravilnik
Ekonomske analitičare dodatno uznemiruje činjenica da je uveden mehanizam automatskog usklađivanja s inflacijom. Osnovna naknada od 40 eura više neće biti fiksirana, a najavljeno je prvo usklađivanje u 2027. godini, prema stopi inflacije iz 2026.
„Raste cijena električne energije za 5 posto, cijena dopunskog osiguranja 60 posto, ide Pravilnik o naknadi za upotrebu javnih cesta 40 posto. Zamislite što radi Vlada, u taj pravilnik ugrađuje da će se sve naknade usklađivati s inflacijom“, komentirao je na N1 SDP-ov Boris Lalovac.
“Kada poduzetnici vide da to radi Vlada, naravno da će to raditi svi. Kako ćete onda zaustaviti inflaciju”, pita Lalovac.
Trošarine poskupljuju cigarete
Od početka ove godine očekuje se poskupljenje duhanskih proizvoda, nakon što je najavljeno povećanje trošarina na cigarete, cigare, duhan, e-tekućine i grijane duhanske proizvode. Povećanje će se, u prosjeku, kretati do deset posto, a cilj mjere je smanjenje potrošnje te usklađivanje s europskim propisima.
Ministar financija Marko Primorac izjavio je krajem godine da će cigarete, sukladno povećanju trošarina na duhanske prerađevine i proizvode, poskupjeti do 20 centi po “paketiću”. Nova uredba bi prema procjenama trebala podebljati prihode državnog proračuna u 2026. povećati za oko 130 milijuna eura.
Riječ o redovitom povećanju trošarina, što je praksa i ostalih država članica EU-a, a Hrvatska je po visini trošarina ispod prosjeka Europske unije. Primorac je rekao da se vodilo se računa o “balansiranom” povećanju trošarina te podsjetio da je u razdoblju od prije pet i više godina, kada su platežno sredstvo još bile kune, dolazilo do poskupljenja od oko dvije kune po “paketiću” cigareta.
Najveći udar komunalne naknade
Od nove godine (i šest mjeseci od lokalnih izbora) u mnogim gradovima poskupljuju komunalne naknade. Lokalni čelnici mahom drastična poskupljenja opravdavaju rastom troškova i inflacijom, a neki tvrde da nisu mijenjali cijene i po desetak ili više godina. Analitičari prognoziraju da bi ova povećanja mogla proizvesti najveći udar na građane.
Mediji su već objavili da su krajem godine u Karlovcu narasli računi za vodu, ali i komunalna naknada za 20 posto. Jednako raste komunalna naknada u Kutini, dok je u Makarskoj komunalna naknada narasla 266 posto, u Dugom Selu 182 posto. Šibenčanima je voda poskupjela za 63 posto. U Trogiru će komunalna naknada rasti za 25 posto, a cijena odvoza otpada u Rijeci je čak 70 posto skuplja.
Građane Đurđevca čeka poskupljenje komunalnih naknada za 50 posto, u Osijeku, Slavonskom Brodu i Belom Manastiru za 25 posto, a u Koprivnici i Varaždinu za 30 posto. U Sisku će iznos komunalne naknade biti veći za 35 posto, u Kninu za 43, a u Opatiji za 45 posto. U Bjelovaru će komunalna naknada poskupjeti 58 posto, u Korčuli 65, a u Ludbregu 66 posto, dok Čazma podiže iznos komunalne naknade za 100 posto.
Skuplje i u domovima za starije
Rastu i cijene u domovima za starije. Poskupljenja su već zabilježili mediji navodeći da će s ovom godinom rasti cijene domova u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 35 posto. Šibensko-kninskoj 20, Zadarskoj 15 posto. Lani su cijene narasle u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj županiji, a povećanja su se kretala od 20 do 60 posto.
Od kolovoza 2024. do kolovoza 2025. godine, cijene u domovima za starije i nemoćne u Hrvatskoj su porasle 11,4 posto. Snažnije poskupljenje skrbi o starijima u Europskoj uniji imali su samo Latvija (12,5 posto) i Poljska (11,7 posto). Nastavak je to trenda kojeg je opisala Telegramova Jagoda Marić pri kojem je od početaka ubrzavanja inflacije, u lipnju 2021. godine, rast cijena u domovima bio veći i od kumulativne stope opće inflacije i od kumulativne inflacije cijena hrane.
Skuplji plin, ali ne za sve
Od 1. siječnja poskupljuje plin, no veće račune neće dobiti svi. Ove godine plinare će plaćati prosječno 15 posto veće tarife za transport plina koje naplaćuje državni operator Plinacro, odlučila je HERA. No u ovoj godini neće moći uračunati nove, uvećane tarife za transport u svoje cijene, pa se poskupljenje transporta plina neće prenijeti na oko 220 tisuća kućanstava u javnoj usluzi, navodi Jutarnji list.
Na kućanstva s ugovorima o tržišnoj usluzi opskrbe plinom, poskupljenje transporta plina moglo bi se prenijeti, a HERA je procijenila da će utjecaj na porast krajnje cijene plina za kupce s tržišnim ugovorom iznositi oko 0,5 posto.
U jesen 2024. na tržišnu uslugu je prešlo je oko 200 tisuća Zagrepčana nakon što je Gradska plinara Zagreb-Opskrba (GPZO) izgubila na natječaju HERA-e za koncesiju opskrbe plinom u javnoj usluzi od Međimurje-plina. No iz GPZO-a tvrde da povećani trošak transporta plina neće prebacivati na građane, već će ga u potpunosti u ovoj plinarskoj godini apsorbirati unutar bilance GPZO-a.
Izvor
