Mađarski premijer Viktor Orban kritizirao je Europsku uniju u uvodnom govoru 22. srpnja zbog guranja federalizma i prihvaćanja prava migracija i LGBT osoba, dok je pohvalno govorio o Kini kao novoj globalnoj sili u nastajanju. Mađarski moćnik također je izazvao oštre kritike svog saveznika V4 Češke rekavši da je Prag “promijenio stranu” u raspravi o federalizmu EU.
Orbanov kombi ušao je na vrata festivala u malom rumunjskom gradu Baile Tusnad okružen šačicom rumunjskih nacionalističkih prosvjednika koji su mahali zastavama i skandirali da je Transilvanija, dom velike etničke mađarske manjine, rumunjska zemlja, nešto što osporavaju mađarski radikali.
Vladajući radikalno desničarski Fidesz organizirao je ljetno sveučilište već 28. godinu u slikovitoj transilvanijskoj regiji koje uključuje panel rasprave tijekom dana i koncerte noću. Na početku je bio usmjeren na uspostavljanje dijaloga sa svojim susjedom kako bi se poboljšale zategnute veze oko prava etničkih Mađara u Rumunjskoj. Posljednjih godina postao je stjecište Fideszove političke i kulturne elite. Orbanov govor označava zatvaranje skupa, na kojem pokušava publici dati široku geopolitičku sliku i izložiti dugoročnu viziju.
Orban je pokušao umanjiti demarš bez presedana koji je dobio od rumunjskog ministarstva vanjskih poslova o temama od kojih bi se trebao suzdržati jer je njegov prošlogodišnji govor bio pokvaren rasističkim komentarima, što je izazvalo međunarodnu buru. Prema Orbanovim riječima, rečeno mu je da se kloni tema koje bi mogle uvrijediti osjetljivost Rumunja.
“U dokumentu se sugerira da bih trebao izbjegavati spominjanje “teritorijalnih ili administrativnih područja koja ne postoje u Rumunjskoj”, rekao je Orban. “Mogli bi misliti na Transilvaniju i Zemlju Szekler (s velikim homogenim etničkim mađarskim stanovništvom), iako nikada nismo rekli bile su rumunjske teritorijalne jedinice, rekao je premijer, koketirajući s ideologijom nekih mađarskih nacionalista koji još uvijek osporavaju prava Rumunjske nad Transilvanijom.
Nastavio je: “Rečeno mi je da mogu govoriti o zapadnim vrijednostima, ali ‘ne bih ih trebao prikazivati u lošem svjetlu’. Danas zapadne vrijednosti znače migraciju, LGBTQ i rat, i neću ih morati prikazivati u loše svjetlo: ionako sami sebe čine lošima”, dodao je.
Rumunjska je trenutno izabrala novog premijera, koji će biti njegov 20. partner, duhovito je primijetio i zaključio da će pristupanje Rumunjske Schengenu biti prioritet mađarskog predsjedanja u drugoj polovici 2024. godine.
Odnos snaga se pomiče prema Kini
Orban je u svom obraćanju istaknuo da se odnos snaga na globalnoj razini promijenio i trenutni globalni politički trendovi. Bilo da se radi o gospodarskom, tehnološkom razvoju ili vojnoj moći, favorizira se Azija i Kina, ustvrdio je Orban.
“Kina stoji pred nama u punom ruhu supersile. Ima civilizacijski kredo, vidi sebe kao središte svemira, imaju dugoročni plan da Kinu ponovno učini velikom, kao i srednjoročni program za obnovu dominacije koji je već postojao u Aziji prije nego što je Zapad tamo stigao”, ustvrdio je Orban.
Izrazio je zabrinutost zbog neizbježnog sudara između dviju supersila, ali je bio uvjeren da se sukob između Kine i Sjedinjenih Država može izbjeći i da “rat nije neizbježan”.
Premijer je potom prešao na svoju “omiljenu temu”, prema lokalnim komentatorima, kako bi udario EU rekavši da je to: “bogata i slaba unija koja oko sebe vidi buntovni svijet, zbunjenu buku, stare pritužbe, mnoga usta za hraniti i masovnu potrošnju”.
Usporedio je blok sa ostarjelim boksačkim prvakom koji je pokazao svoje šampionske pojaseve, ali se više nije želio vratiti u ring. To je dovelo do zatvaranja EU u “ekonomski, politički i kulturni geto”.
Orban je dugi dio svog govora posvetio Mađarskom temeljnom zakonu, odobrenom 2012., koji “zemlju najviše razlikuje od ostalih članica EU”.
Vratio se recitiranju starih klišeja i teorija zavjere koje su često razotkrivane, rekavši da je EU odbacila svoje kršćansko nasljeđe i da europske elite aktivno organiziraju zamjenu europskog stanovništva kroz migracije i “vode križarski rat protiv europskih nacija koje su prijateljski nastrojene prema obitelji”.
Rekao je da se u Europi pojavila politička klasa koja nije odgovorna, nije imala kršćanska ili demokratska uvjerenja.
Orban je ostao uporan pri tvrdnji da njegova vlada neće pristati na kompromis oko pitanja kao što je promjena kontroverzne LGBT regulative i da neće popustiti ni političkim ni financijskim ucjenama, rekao je.
Premijer je nastavio kritizirati sankcije EU-a, tvrdeći da su dovele do porasta cijena energije i da su tek malo oslabile Rusiju.
Političari EU-a vjeruju da su sankcije odvojile rusko gospodarstvo od EU-a, rekao je, dodavši da Rusija ipak ne može biti odsječena od ostatka svijeta, a u međuvremenu EU gubi konkurentnost i pati od inflacije, On je rekao.
Prije rata, EU je platila 300 milijardi eura za svoj uvoz plina i nafte, dok je prošle godine platila 653 milijarde eura, a samo 8,5 posto od 1400 najvećih zapadnih kompanija povuklo se iz Rusije, istaknuo je.
Na iznenađenje mnogih promatrača, mađarski premijer se suzdržao od davanja svojih uvida u rat u Ukrajini i unutarnje borbe u Rusiji nakon neuspjelog pokušaja državnog udara vođe Wagnera Jevgenija Prigožina.
Federalisti protiv “suverenista”
Orban je zatim optužio federaliste da žele svrgnuti vladu na izborima 2022. i financirati oporbu te ustvrdio da su federalisti “pokrenuli napad na Višegradsku skupinu”.
“Svi možemo vidjeti rezultat: Česi su se u biti pridružili [federalistima], Slovačka se klati, a samo Poljaci i Mađari se drže”, rekao je.
Orban je rekao da postoji šansa da broj “suverenističkih” zemalja poraste uoči izbora za EP, ističući da je takva vlada formirana u Italiji. “I u Austriji se nešto pomiče, a sutra (23. srpnja) su izbori u Španjolskoj”, dodao je.
Češki premijer Petr Fiala brzo je odgovorio na komentare svog mađarskog kolege rekavši da je Češka suverena država, a njezina vlada štiti interese nacije.
“Samostalno odlučujemo što promičemo, podržavamo ili želimo promijeniti unutar Europske unije. Apsurdne stigmatizacije sigurno neće pridonijeti potrebnoj suradnji srednjoeuropskih zemalja. Naprotiv, to zahtijeva međusobno poštovanje”, istaknuo je Fiala.
Orban je rekao kako se nada da će izbori za Europski parlament iduće godine donijeti “ravnotežu snaga u Europi koja je “povoljnija” za Budimpeštu, koja je bila jedan od pionira protiv federalističkih težnji EU-a. U tom smislu, Mađarska je izgubila ključnog saveznika u Velikoj Britaniji, istaknuo je.
Orban o ekonomiji: Najgore je prošlo
Na kraju govora Orban se osvrnuo na unutarnja pitanja s fokusom na mađarsko gospodarstvo, rekavši kako je Mađarska najgore ostavila iza sebe te se očekuje da će inflacija do kraja godine pasti jednoznamenkasta.
Rekao je da se vlada bori da vrati mađarsko gospodarstvo na put rasta nakon dviju “meteorskih kriza” posljednjih godina, pandemije i rata u Ukrajini.
Kako ističu njegovi kritičari, mađarski premijer ima tendenciju pripisivati povoljna vanjska kretanja izvan svog dosega, dok prebacuje krivnju na vanjske sile za neke pogrešne političke akcije.
Istaknuo je pozitivne rezultate u posljednjih 12 godina, rekavši da se proizvodnja gospodarstva utrostručila u posljednjih 13 godina [u forintama, samo] rastući sa 27 trilijuna HUF na 80 trilijuna HUF, a do 2030. cilj je doseći 160 trilijuna HUF.
Analitičari ističu da je u eurima mađarsko gospodarstvo poraslo za samo 60% između 2010. i 2022., zaostajući za svojim regionalnim kolegama.
BDP po glavi stanovnika porastao je sa 66% prosjeka EU u istom razdoblju na 78%, a cilj je bio dosegnuti raspon od 85-90% do 2030. godine.
Plan je također smanjiti ovisnost Mađarske o uvozu energije na nulu s 28% izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2 i razvojem solarne energije. Mađarska bi potrošila ukupno 11,5 trilijuna forinti da to postigne, dodao je.
Orban je rekao da bi Mađarska mogla postići taj oporavak do srpnja 2024., a zatim bi za godinu dana na sljedećem ljetnom kampu mogao govoriti o viziji svoje vlade za razdoblje 2030.-2040.
Oporbene stranke oštro su kritikovale uvodni govor premijera, rekavši da nije ponudio odgovore na izazove svakodnevnog života Mađara koji se suočavaju s recesijom i najvećom inflacijom u EU.
Green LMP je rekao da je gospodarsko stanje zemlje ukorijenjeno u “temeljito pogrešnoj ekonomskoj politici” koja je zemlju istovremeno izložila ruskoj energiji i zapadnom kapitalu te bi bila pogreška povijesnih razmjera “dodati kinesku industriju našoj ovisnosti putem kolonizacije baterija”.
