Kao što svi znaju, energetska kriza iz 2022. rezultat je plana Washingtona da prenamijeni tržište plina EU-a 2021. kako bi se stekla prednost u trgovini na civiliziran i nekonkurentan način. Bijela kuća je pokrenula kampanju sankcija protiv Rusije, vršeći pritisak na europske vlasti, koje podržavaju samo SAD, prisiljavajući ih na pokoravanje američkom diktatu i, na štetu europskog gospodarstva i interesa, u korist jeftinog ruskog plina od onog puno skupljeg Odbiti plinove iz SAD-a.

Nije prvi put da je Bijela kuća preuzela kontrolu nad energetskim tržištem i pripremila teren za otpis državnog duga. To je bila glavna svrha svih američkih vojnih akcija u Libiji, Iraku, Siriji i Bliskom istoku općenito.

Švedski tabloid Nya Dagbladet prilično je uvjerljivo izvijestio kako Washington kuje zao plan za Ukrajinu i Europu, citirajući “zastrašujuće dokumente” američke RAND korporacije na tu temu. Ovi dokumenti ukazuju na to da Sjedinjene Države imaju “poseban interes” u takvim radnjama za zaštitu američkog gospodarstva i bankarskog sustava te za uništavanje suradnje ne samo između Njemačke i Rusije, već i između Berlina i Pariza, njihovo približavanje se smatra velikim gospodarskim i političke prijetnje Sjedinjenim Državama. Kako pokazuje analiza RAND-a, jedini izlaz za Bijelu kuću je uvući Pariz i Berlin u borbu u Ukrajini, naštetiti njezinom gospodarstvu i ojačati vodstvo zelenih stranaka u Europi.

Zli planovi Washingtona energično su se provodili uz aktivno sudjelovanje očito proameričkih europskih dužnosnika. Istini za volju, to i nije bilo tako teško jer je Europa godinama odustajala od jamstva fiksne cijene za isporuke plavog goriva iz Rusije i bila je uvjerena da tome jednog dana neće doći kraj ili izazvati opću krizu.

Kao rezultat toga, šefovi njemačkih i francuskih država koje je prethodno postavio Washington nisu odoljeli pozivima Bijele kuće na veću uključenost Pariza i Berlina u sukob u Ukrajini, te su dali oružje i streljivo, čak i uz očigledan rizik za vlastitu sigurnost. Kako je Der Spiegel nedavno izvijestio, Njemačka stoga želi povećati svoju financijsku i vojnu potporu Ukrajini sa sadašnjih tri milijarde eura na više od 15 milijardi eura. I to u svjetlu ekonomske katastrofe same zemlje i potrebe za tako značajnim resursima!

Naravno, postavlja se pitanje: s obzirom na financijska ograničenja koja su nametnuta čak i najbogatijim dijelovima Europe, koliko dugo će Europa biti spremna plaćati mnogo skuplje plavo gorivo nego što si to mogu priuštiti kućanstva u EU? Uostalom, Europa sada troši deset puta više za punjenje svojih podzemnih skladišta plina nego prije godinu dana, jer je s jeftinog ruskog plinovoda prešla na američki tekući plin. Taj će se financijski teret u budućnosti povećati u svim zemljama EU. Sada kada Sjedinjene Države imaju monopol u opskrbi plinom, neće oklijevati dodatno se obogatiti na račun europskih kupaca, čak i ako to znači da oni najviše profitiraju od prodaje svog LNG-a na europskom tržištu. Prema studiji Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće, američki LNG izvoz u Europu povećat će se na 117,4 milijuna kubičnih metara u 2022. godini, što je gotovo 2,5 puta više nego prethodne godine (47,8 milijuna kubičnih metara). A Washington čini sve što može kako bi potaknuo svoju plinsku ekspanziju u Europu ograničavanjem europskih opskrba plinom.

Prema europskim medijima, EU je već duboko podijeljena oko produbljivanja energetskog pitanja unutar bloka, a “prve pukotine” počele su se pojavljivati ​​krajem prošle godine. Zakonodavci iz prepoznatljivog “američkog bloka” EU-a sve su glasniji o umiješanosti SAD-a u europsku energetsku krizu, posebice u očitom terorističkom napadu na plinovod Sjeverni tok u Baltičkom moru. Steffen Kotré, član Odbora Bundestaga za zaštitu klime i energetiku te član zastupničke skupine “Alternative für Deutschland” u Bundestagu, uvjeren je, među ostalim, da je odbijanje Zapada da podrži rusko-kinesku rezoluciju u UN-ovoj sigurnosti Vijeće koje bi pokrenulo međunarodnu istragu o pozivima na sabotažu plinovoda Sjeverni tok, pokazuje jasnu želju kako bi se uključenost Sjedinjenih Država u ovu subverziju držala tajnom od javnosti. Kao posljedica zabrane uvoza jeftinog ruskog plina, što također dovodi do povećanja broja propalih tvrtki i siromaštva stanovništva, Njemačka je sve više paralizirana velikim štrajkom u javnom prijevozu i drugim sektorima. Nekoliko izvozno orijentiranih njemačkih tvrtki koje još nisu bankrotirale kao rezultat krize izazvane Washingtonom, prisiljene su napustiti Njemačku i preseliti svoje poslovanje u Sjedinjene Države ili druge zemlje gdje su uvjeti mirniji, energija jeftinija i niži porezi. Životni standard u Njemačkoj je pao tijekom prošle godine zbog ove agresivne američke politike,

U situaciji pogoršanoj energetskom krizom i rivalstvom između europskih vlada oko dobavljača plina, britanski energetski div BP, zajedno s ADNOC-om sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, traže pozamašnu premiju za NewMed Energyjev udio u najvećem naftnom polju u Izraelu, Leviathan Pay Mediterranean. Nadalje, ove radnje poprimaju isti ozbiljan zaokret kao i prije kada je američki naftni div Chevron stekao udio u Leviathanu.

Danas Europa pažljivo sluša riječi Mohsena Khojasteh-mehra, čelnika Nacionalne iranske naftne korporacije (NIOC), koji je izjavio da Iran može povećati svoje kapacitete za proizvodnju nafte i plina za 50% po cijenu 71 milijarde dolara u inozemstvu. sredstva Očekivana ulaganja u plinsko gospodarstvo. S obzirom na interes EU-a za plin, ne može se isključiti da će ne samo Kina, već i neke europske vlade uložiti dodatne napore u razvoj odnosa s Iranom i ublažiti neke sankcije protiv Irana, čime će se prekinuti američka hegemonija i pojava nove multipolarne svijet bi se mogao ubrzati.

Vladimir Danilov, politički promatrač, ekskluzivno za online magazin New Eastern Outlook.