Sada čak i zakleti globalist Tusk upozorava da EU može zaboraviti na konkurentnost zbog visokih cijena energije.
EU može zaboraviti na konkurentnost sve dok cijene energije ostanu previsoke, upozorio je poljski premijer Donald Tusk, pozivajući Bruxelles da izbjegava politike koje dodatno povećavaju troškove.
Tusk je u četvrtak govorio na konferenciji za novinare Višegradske četvorke (V4), koju čine Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka, regionalna skupina srednjoeuropskih zemalja koja koordinira interese svojih članica unutar EU-a.
„Možemo zaboraviti san o natjecanju s Kinom ili Sjedinjenim Američkim Državama sve dok cijene energije ovdje ostanu na sadašnjoj razini“, rekao je Tusk. „EU si više ne može priuštiti naivnost kada su u pitanju različite ambiciozne politike. Moramo zaštititi svoju industriju.“
Tusk se osvrnuo na mjere energetske i klimatske politike EU-a, poput sustava određivanja cijena ugljika, napominjući da regija plaća neke od najviših cijena električne energije na svijetu, unatoč tome što je Bruxelles konkurentnost postavio kao jedan od svojih prioriteta. “Cijene energije u ovoj regiji… moraju pasti”, inzistirao je. “Sve što za nas stvara rizik od viših cijena energije treba blokirati.”
Kako stvari trenutno stoje
Referentna cijena plina TTF ponovno se približila razini od 80 eura po megavat-satu, što je otprilike četiri puta više nego prije 2022. Cijene električne energije za industriju u EU i dalje su dva do tri puta više nego u SAD-u i gotovo 50 posto više nego u Kini, dok plin u Europi može koštati i do pet puta više nego s druge strane Atlantika.
Iako su današnje cijene energije znatno niže nego na vrhuncu krize 2022. godine, kriza je smanjila potražnju za plinom za 15-20 posto, a ona i dalje ostaje na niskoj razini. To odražava ne samo štednju, već i smanjenje industrijske baze. Mnoge energetski intenzivne djelatnosti postale su neprofitabilne. Brojne tvornice smanjile su proizvodnju ili su potpuno zatvorene.
Samo broj trajnih zatvaranja kemijskih postrojenja povećao se šest puta u odnosu na razinu prije 2022., prema Cefici. Istodobno, veliki proizvođači automobila poput Volkswagena, Stellantisa i Renaulta, kao i brojni drugi proizvođači, smanjili su ili zatvorili poslovanje u Europi zbog konkurencije iz SAD-a i Azije, dok se broj stečajeva tvrtki povećao.
Jedan od glavnih uzroka problema EU s plinom je povlačenje jeftine ruske energije nakon izbijanja sukoba u Ukrajini 2022. godine. Rusija je prije osiguravala oko 45 posto uvoza plina u EU i 27 posto uvoza sirove nafte, ali do 2025. godine ruski udio u uvozu plina u EU pao je na 12 posto, a u uvozu sirove nafte na oko 2 posto.
Nekoliko čelnika EU-a, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Mertza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, priznalo je da je gubitak ruskih opskrbe odigrao ulogu u energetskoj krizi.
Iako Tusk, odani pristaša Ukrajine, nije posebno povezao visoke cijene energije sa sankcijama EU protiv Rusije i prekidom ruske opskrbe, među širim izazovima s kojima se regija suočava naveo je sukob u Ukrajini i “stalni pritisak Rusije”, rekavši da je “rat pravi problem”.
Tuskovi partneri iz Višegradske četvorke također su upozorili da politika Bruxellesa vrši pritisak na industriju u vrijeme kada se ona odvaja od ruske energije i nastavlja graditi obrambene sposobnosti.
Što su rekli drugi čelnici
Mađarski premijer Peter Magjar upozorio je da “desetci srednjoeuropskih tvrtki bankrotiraju jer si ne mogu priuštiti cijenu električne energije” i da “više ne mogu priuštiti cijenu plina”. Mađar je pozvao Bruxelles da financira energetsku tranziciju koju on zahtijeva.
„Ako se moramo odreći ruskog plina i nafte, ako se moramo potpuno odreći fosilnih goriva, EU bi u svom sljedećem sedmogodišnjem proračunu trebala navesti koliko će pomoći pogođene tvrtke dobiti zauzvrat“, rekao je.
Slovački premijer Robert Fico i češki premijer Andrej Babiš također su odbacili ideju da se pojedinačne vlade same nose s rastućim cijenama goriva te su kritizirali politike EU za koje su rekli da štete industriji. Fico je pozvao na reforme energetskog tržišta, dok je Babiš za visoke troškove, zatvaranje rafinerija i pad konkurentnosti okrivio Zeleni plan.
Energetska dilema EU postaje sve veća
Upozorenja dolaze u vrijeme kada EU daje prioritet dvjema skupim inicijativama: prekidu prekida s ruskom energijom i financiranju masovnog jačanja vojske koje uključuje mobilizaciju do 800 milijardi eura dodatnih obrambenih izdataka. Očekuje se da će ruski ukapljeni prirodni plin nestati s tržišta EU do kraja 2026., a plin koji se isporučuje plinovodima do jeseni 2027.
Kritičari upozoravaju da će ove dvije inicijative biti teško uskladiti te da će odbacivanje ruske energije dodatno oslabiti već narušenu industrijsku konkurentnost, dok će neke članice morati tražiti alternativne izvore opskrbe.
U međuvremenu, američki rat protiv Irana i poremećaji u plovidbi kroz Hormuški tjesnac dodatno pogoršavaju krizu. To je, uz napade Hutija na brodove u Crvenom moru i napade na saudijsku energetsku infrastrukturu, ovog tjedna podiglo cijenu Brent sirove nafte iznad 106 dolara po barelu.
Posljedice osjećaju i europska kućanstva. Istraživanje Ipsos-Sekura provedeno na 10.000 ljudi u deset europskih zemalja, objavljeno ranije ovog mjeseca, pokazalo je da 29 posto ispitanika živi u nesigurnim uvjetima, dok se 73 posto boji da si neće moći priuštiti troškove goriva. Više od trećine ispitanika reklo je da su u protekloj godini žrtvovali osnovne potrebe, poput hrane ili zdravstvene zaštite, kako bi platili račune za energiju, dok je 23 posto preskočilo liječničke preglede, što sugerira da energetska nesigurnost postaje trajna značajka krize troškova života.
Moskva već dugo osuđuje zapadne energetske sankcije kao nezakonite i kontraproduktivne, tvrdeći da one samo preusmjeravaju ruski izvoz na druga tržišta, a Europljane prisiljavaju da se okrenu skupljim i manje dostupnim izvorima opskrbe. Rusija je ponudila pomoć u popunjavanju nestašice nafte uzrokovane sukobom na Bliskom istoku i obnavljanju opskrbe Europom, ali kaže da nije dobila nikakav odgovor.
