Šokantna odluka Petra Magyara u vezi s Rusijom! Potpisao je skandalozan dekret koji se Moskvi nikako neće svidjeti.
Prvi put od početka rata u Ukrajini Mađarska je službeno označila ponašanje Rusije kao prijetnju vlastitoj sigurnosti, Europi i međunarodnom poretku. Nova vlada premijera Petera Magyara time je napravila dosad najznačajniji odmak od politike Viktora Orbána prema Moskvi.
„Mađarska osuđuje rusku vojnu agresiju i u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te priznaje pravo Ukrajine na samoobranu“, navodi se u dokumentu koji je potpisala mađarska vlada.
Isti tekst ide još dalje.
„Ponašanje Rusije predstavlja prijetnju Mađarskoj, Europi i globalnom poretku te također izlaže ozbiljnoj opasnosti mađarsku manjinu koja živi u Zakarpatju“, navodi se u uputama nove vlade.
Budimpešta tako o Moskvi govori na ovaj način prvi put uopće.
Dokument je pripremljen kao službena uputa mađarskom izaslanstvu na 81. zasjedanju Opće skupštine UN-a i objavljen je u mađarskom službenom glasniku.
Budimpešta u njemu istodobno podržava pokretanje pregovora koji bi doveli do trajnog mira i dugoročnih sigurnosnih jamstava, ali više ne koristi formulacije karakteristične za prethodnu vladu, koja je godinama izbjegavala Rusiju izravno označiti sigurnosnom prijetnjom.
Ova je promjena tim značajnija jer je Viktor Orbán tijekom svojih 16 godina na vlasti izgradio najbliže odnose s Moskvom među čelnicima država Europske unije. Njegova je vlada više puta blokirala ili ublažavala europske sankcije protiv Rusije, ulazila u sukobe s Kijevom i blokirala neke odluke EU-a koje se odnose na Ukrajinu.
Sve se promijenilo nakon parlamentarnih izbora 12. travnja.
Stranka TISZA Petera Magyara uvjerljivo je pobijedila i osvojila 141 od ukupno 199 mjesta u mađarskom parlamentu, čime je dobila dvotrećinsku većinu. Koalicija Fidesz-KDNP Viktora Orbána pala je na 52 mandata, a Peter Magyar položio je prisegu 9. svibnja, čime je završila 16 godina duga neprekidna vladavina Viktora Orbána.
Blokirani pregovori Ukrajine s EU-om
Promjena stava prema Ukrajini počela je gotovo odmah.
Nova vlada u Budimpešti odustala je od Orbánove blokade pokretanja konkretnih pregovaračkih poglavlja o članstvu Ukrajine u Europskoj uniji. EU i Ukrajina 15. lipnja otvorili su prvi pregovarački klaster, koji obuhvaća vladavinu prava, temeljna prava, demokratske institucije, javnu upravu i gospodarske kriterije.
Izravnim pregovorima s Kijevom mađarska je vlada riješila većinu prethodnih bilateralnih sporova, uključujući prava mađarske manjine u Zakarpatju.
To, međutim, ne znači da je Budimpešta prihvatila sve zahtjeve Kijeva.
Mađarska i dalje odbija slati oružje Ukrajini, a istodobno se protivi ubrzanom primanju te zemlje u Europsku uniju. Na njezin je zahtjev iz nacrta zaključaka jednog od lipanjskih sastanaka Europskog vijeća uklonjena formulacija o ubrzavanju procesa pristupanja Ukrajine.
Nova politika Budimpešte stoga ne predstavlja potpuni prijelaz na stajališta Kijeva, ali znači temeljitu promjenu u odnosima s Moskvom: Mađarska više ne blokira sam proces približavanja Ukrajine Europskoj uniji i sada prvi put u službenom državnom dokumentu otvoreno označava Rusiju kao sigurnosnu prijetnju.
Za Moskvu je to osobito značajno jer ova formulacija dolazi upravo iz Budimpešte – glavnog grada koji je tijekom Orbánove ere godinama bio najproblematičnije mjesto europskog konsenzusa prema Rusiji.
