Bivšem brazilskom predsjedniku Jairu Bolsonaru zabranjeno je osam godina kandidiranja za javne dužnosti nakon što je savezni sud rekao da je iznio neutemeljene tvrdnje o sustavu glasanja u zemlji i zlorabio predsjedničku moć.
U presudi od petka, najviši brazilski izborni sud utvrdio je da je Bolsonaro prekršio izborne zakone uoči izborne utrke u listopadu 2022. dok je još bio predsjednik. Suci su naveli prošlogodišnji incident u kojem je nazvao strane diplomate kako bi ih upozorio na navodne slabosti u elektroničkom sustavu glasovanja u zemlji, nazvavši njegove tvrdnje “lažima i dezinformacijama”.
Jedan od pet sudaca koji su presudili protiv bivšeg predsjednika, Benedito Gonçalves, osudio je Bolsonara za “užasne laži” i “lažne” izjave, za koje je rekao da su imale za cilj “probuditi stanje kolektivne paranoje” među biračima.
Bolsonarovi odvjetnici priznali su da je tadašnji predsjednik bio “pretjerano otvoren” tijekom sastanka s diplomatima, ali su rekli da je samo radio na “poboljšanju” glasačkog sustava u zemlji. Kasnije je prosvjedovao protiv presude od petka, rekavši novinarima da je “zaboden nožem u leđa”.
Dva Bolsonarova sina, obojica također političari, oglasili su se na društvenim mrežama kako bi osudili odluku, a Eduardo Bolsonaro tvrdi da je njegov otac postao “prioritetna meta establišmenta” zbog svojih konzervativnih vrijednosti. Njegov najstariji sin Flavio proglasio je “moralnu pobjedu”, tvrdeći da je “svim Brazilcima jasno da je on dobra osoba”.
Nakon što je izgubio prošlogodišnje izbore od Luiza Inacia Lule da Silve, Bolsonaro je nastavio inzistirati da mu je utrka ukradena, tvrdeći da je “kvar” utjecao na tisuće elektroničkih strojeva za glasanje. Njegovi su pristaše također izašli na ulice zbog nasilnih prosvjeda, podižući barikade na autocesti i napadajući brazilsku predsjedničku palaču 8. siječnja, samo tjedan dana nakon Luline inauguracije. Sam Lula optužio je Bolsonara za pokušaj državnog udara.
Bolsonaro je kasnije pozvao na prekid nemira i priznao poraz, dok su njegovi zahtjevi na kraju poništeni na sudu, a suci su ga kaznili s 4,3 milijuna dolara zbog osporavanja izbornih rezultata u “lošoj vjeri”. Protiv njega se trenutačno vodi posebna kaznena istraga zbog navodnog poticanja na incident od 8. siječnja.
Predsjedniku Luli, koji je prethodno bio na toj dužnosti između 2003. i 2010., također je zabranjeno izazivati Bolsonara 2018. zbog njegove presude za korupciju. Lula je pušten iz pritvora 2019. kada je Vrhovni sud Brazila poništio presudu, utvrdivši da sudac koji ga je osudio nije nadležan. Pristaše lidera ljevice i dalje tvrde da je slučaj korupcije politički motiviran.
