Sumnjiv sustav glasovanja poštom koštao je AfD apsolutne većine: Apsurdna razlika između glasačke kutije i glasovanja poštom.
Poznato je nadaleko da su glasovanja poštom nedemokratska, a to u pravilu osporavaju samo ljevičari koji tradicionalno imaju koristi od glasovanja poštom. Temeljna načela demokratskog izbora jesu: osobno, bez utjecaja, bez nadzora. Sve to kod glasovanja poštom nije moguće. U Saskoj-Anhaltu došlo je do najveće razlike između glasovanja na biračkim mjestima i glasovanja poštom koju sam ikada uočio. Kod glasovanja poštom pobjednik izbora bio je CDU, dok bi AfD u konačnom rezultatu izgubio 27 posto. To se matematičko-statistički ne može objasniti.
Florian Machl
Osnova podataka za analizu jesu službeno objavljeni podaci koje svatko može sam dohvatiti na wahlergebnisse.sachsen-anhalt.de. Ništa u njima nije izmijenjeno, dodano ili na bilo koji drugi način manipulirano.
Udio birača koji su glasovali poštom među predanim važećim glasovima iznosio je 27,51 posto. Od ukupno 1.315.315 predanih važećih glasova, njih 361.787 pristiglo je glasovanjem poštom.
Godinama analiziram zagonetne razlike između rezultata glasovanja poštom i rezultata glasovanja na biračkim mjestima. Polazište je čisto statističko. Kada imamo određenu skupinu, postoje metode kojima se na temelju podskupine može zaključivati o cjelokupnoj skupini. Što je podskupina manja, procjena postaje manje precizna. Da bi se moglo predočiti kolika mora biti podskupina da bi se na temelju nje moglo zaključivati o izbornim rezultatima, dovoljno je pogledati predizborne ankete.
Ovdje je pregled na „Wahlrecht.de“. Gotovo sve predizborne ankete odnosile su se na skupinu od 1.000 ispitanih osoba. Na temelju toga zaključivalo se o cjelokupnoj skupini, što je statistički uobičajeno. Poveća li se broj ispitanika, rezultat postaje precizniji; smanji li se, postaje manje precizan.
Ako kao takozvani „uzorak“ nemamo samo 1.000 osoba od 1,3 milijuna, nego čak 361.787 osoba, tada bi rezultat zapravo morao biti gotovo potpuno podudaran – tako nalaže statistika. Razlika je moguća samo ako se te dvije skupine dokazivo masovno razlikuju. To bi, primjerice, bilo sasvim zamislivo kada bismo doista ispitali samo 1.000 osoba, pritom radili neuredno i odabrali „pogrešne“ osobe koje nisu reprezentativne za prosjek stanovništva. Kod 361.787 osoba potpuna različitost skupina nezamisliva je.
Toliko za uvod, kako bi bilo jasno zašto se birači koji glasuju poštom smiju neznatno razlikovati, ali ne i značajno. Matematičko-statistička značajnost odstupanja kod ovih bi brojeva bila utvrđena već vrlo rano. No što je pokazala stvarnost?
Analiza ovih podataka moguća je zato što u Saskoj-Anhaltu postoje zasebni izborni okruzi za glasove pristigle poštom, čime je omogućena odvojena analiza. Na temelju privremenih rezultata o tome su već istraživali i izvještavali [kolege s Netz-trends.de], čime potvrđuju i moje rezultate.
Kod glasovanja poštom CDU bi za dlaku postao pobjednik izbora. AfD ne bi dobio 43,79, nego 24,30 posto glasova. Takva razlika kod navedenih veličina skupina bez masovne manipulacije nezamisliva je.
Obrnuto: kada bi se računali samo glasovi birača koji su glasovali osobno na biračkim mjestima, AfD bi s 51,2 posto imao apsolutnu većinu, a stanovništvo bi bilo pošteđeno besmislenih, nedemokratskih i diskriminirajućih rasprava o „zaštitnom zidu“.
Moje je mišljenje i čvrsto uvjerenje da je glasovanje poštom iskorišteno za manipulaciju u dosad neviđenim razmjerima, kako bi se AfD spriječio da osvoji apsolutnu većinu.
Primjerice, ranije sam statistički dokazao za izborne okruge u Beču da je glasovanjem poštom mogući tajanstveni pomak od otprilike dva posto glasova po stranci – i da su diljem Beča uvijek iste stranke bile favorizirane – dok su Slobodnjaci posvuda bili zakinuti. Međutim, stanovništvo je spremno prihvatiti tako male razlike, nitko zbog toga ne ulaže prigovor na izborni rezultat. No svi znaju: glasovanje poštom je problematično.
Saska-Anhalt, međutim, predstavlja slučaj koji u demokraciji više nije podnošljiv u takvim razmjerima. U cijelom svijetu dovoljno je pogledati koje stranke i interesne skupine žestoko brane glasovanje poštom. Nasuprot tome, postoje neke zemlje koje su zbog podložnosti manipulacijama zabranile glasovanje poštom ili ga znatno ograničile: Francuska, Irska, Litva, Slovenija, Poljska, Italija i Nizozemska. Oblici se razlikuju; osim u Francuskoj, glasovanje poštom uglavnom je dopušteno biračima u inozemstvu ili određenim skupinama koje ne mogu redovito glasovati.
Čvrsto sam uvjeren da je opće glasovanje poštom uvedeno isključivo u svrhu omogućavanja manipuliranja izborima.
