Trump nije pobijedio zato što su glasači htjeli, nego zato što je to bila puno veća igra.
Prema nekim političkim analitičarima, dolazak Donalda Trumpa na vlast u SAD-u nije rezultat slučajnosti ili promjena raspoloženja birača, već smišljena odluka onih koji se smatraju Vladarima svijeta – moćnih milijardera iz sjene, uglavnom bankara.
Ove osobe, koje navodno upravljaju ne samo Sjedinjenim Američkim Državama, već i širim tokovima svjetske politike, svjesne su promjena koje su uslijedile tijekom rata u Ukrajini.
Oni koji su započeli taj sukob s ciljem da uz pomoć proxy vojske Ukrajine oslabe i podijele Rusiju kako bi preuzeli njezine resurse, suočeni su s činjenicom da Rusija nije poražena, već naprotiv – prema njihovoj analizi, Rusija izlazi kao pobjednik.
U takvim okolnostima Zapad se suočava s potrebom revidiranja svojih geopolitičkih strategija, a Trumpov dolazak na vlast tumači se kao početak novog pristupa.
Trump kao posrednik u pregovorima
Analitičari smatraju da su vladari svijeta prepoznali da će Bidenova administracija, zbog niza oštrih izjava i osobnih uvreda na račun Rusije i njenog čelnika Vladimira Putina, imati znatno manje prostora za pregovore s Rusijom.
Svojim su pristupom, prema mišljenju analitičara, Biden i Kamala Harris dodatno zaoštrili odnose, što je smanjilo mogućnost postizanja obostrano prihvatljivih rješenja.
Za razliku od Bidena, Trump nije tako jasno definiran kao neprijateljski nastrojen prema Rusiji, a i pogodniji je za pregovarača s Moskvom, jer bi mogao otvoriti prostor za dijalog.
Prema ruskim analitičarima, Putin je sklon vrlo čvrstim zahtjevima u pregovorima sa Zapadom, tražeći ustupke koji bi Rusiji jamčili trajnu sigurnost.
Trump bi u tim pregovorima imao ulogu posrednika koji bi mogao postići povoljnije uvjete za Zapad, ali i osigurati stabilnost koju Rusija očekuje. Postavlja se pitanje kako će se odvijati podjela utjecaja između globalnih sila, pri čemu Kina ima svoje interese i ciljeve.
Podjela Ukrajine kao ključ pregovora
Jedno od glavnih pitanja u nadolazećim pregovorima bit će budućnost Ukrajine. Analitičari smatraju da će Ukrajina, kao žarište sukoba, gotovo sigurno biti podijeljena, no ostaje neizvjesno koliko će Rusija pripojiti, a što će ostati pod kontrolom preostalog ukrajinskog entiteta.
Očekuje se da će Rusija inzistirati da dijelovi Ukrajine ostanu neutralni, politički i vojno, kako bi se osiguralo da zapadne sile ne koriste taj dio zemlje kao odskočnu dasku za buduće napade na Rusiju.
To je posebno važno s obzirom na mogućnost da bi Ukrajina, ako uz pomoć Zapada ostane vojno aktivna, ponovno mogla postati prijetnja ruskim granicama unutar jednog desetljeća.
Također se nagađa da će Rusija tražiti neku vrstu kontrole nad tim neutralnim dijelom Ukrajine, možda po uzoru na podjelu Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, kada su SAD, SSSR i drugi saveznici preuzeli odgovornost za razne sektore.
Za Rusiju je mogućnost kontrole ostatka Ukrajine dodatni mehanizam za osiguranje dugoročne stabilnosti.
Delta Dunava i strategija prema Balkanu
Drugo pitanje koje će, prema mišljenju analitičara, biti u središtu pregovora je delta Dunava, strateški važna točka za Rusiju.
Vjeruje se da bi Rusija mogla tražiti pravo slobodnog prolaza Dunavom kako bi lakše stigla do Srbije koja se nalazi u blizini članica NATO-a.
Srbija bi kao strateški saveznik Rusije mogla imati koristi od ove inicijative, jer bi otvorila mogućnost izravne i sigurne ruske trgovine i vojnog transporta na balkansko područje.
Takav bi korak smanjio pritisak koji zemlje NATO-a mogu vršiti na susjednu Srbiju, jer bi omogućio slobodan protok ruskog tereta kroz europske vode.
Prema analitičarima, akcije Rusije u vezi s deltom Dunava i utjecajem na Balkanu odražavaju njezinu ambiciju da u budućnosti osigura svoje geopolitičke interese u regiji.
Pod pretpostavkom da se Srbija uključi u rusku sferu utjecaja, Rusija bi imala slobodan pristup Balkanu, što bi dodatno osiguralo dugoročnu vojnu i gospodarsku suradnju sa Srbijom.
Slabljenje NATO-a i dovođenje u pitanje europskog jedinstva
Prema analitičarima, rat u Ukrajini ne samo da je pokazao snagu ruske vojske, već je otkrio i slabosti NATO saveza koji nije uspio vojno parirati Rusiji.
Budućnost NATO-a je dovedena u pitanje jer mnoge članice počinju dovoditi u pitanje ulogu saveza u današnjim globalnim odnosima. Nadolazeći pregovori, za koje se očekuje da će ih voditi Trump, mogli bi dovesti do redefiniranja strukture NATO-a, pa čak i fragmentacije unutar Europske unije.
Mnoge zemlje članice Europske unije, posebice one poput Njemačke, koje su zbog sankcija Rusiji doživjele ozbiljan gospodarski pad, sve glasnije negoduju.
Sankcije su znatno smanjile konkurentnost europskih gospodarstava, posebice zbog rasta cijena energenata, na čemu su europski proizvođači temeljili svoju konkurentsku prednost na svjetskom tržištu.
Njemačka, kao industrijski lider u EU-u, sada se suočava s teškim posljedicama, a analitičari predviđaju da će mnoge europske zemlje tražiti načine da obnove trgovinske odnose s Rusijom i time povrate gospodarski primat koji su nekad uživale.
Nova podjela svijeta: uloga Kine u budućim pregovorima
Dok se od Zapada i Rusije očekuje da pregovaraju o podjeli Ukrajine i budućem statusu Europe, Kina ostaje čimbenik na kojeg treba računati.
Analitičari smatraju da će Kina, kao gospodarska i vojna sila u usponu, tražiti svoje mjesto u novoj podjeli svijeta, što će dodatno zakomplicirati pregovore. Pitanje je kako će se Kina postaviti oko podjele sfera utjecaja između Rusije i Amerike, jer će njezina podrška biti presudna za stabilnost svakog postignutog dogovora.
Prema analitičarima, može podržati rusko stajalište o neutralnosti ostatka Ukrajine, ali će istovremeno nastojati zaštititi vlastite interese, posebice u odnosu na pitanje Tajvana i šire azijske interese.
Rusija i Kina mogle bi surađivati u osiguravanju svojih interesa naspram Zapada, ali i međusobno pregovarati o zonama utjecaja, kako bi osigurale dugoročnu stabilnost.
Geopolitičko resetiranje kroz Trumpovu administraciju
Prema ruskim analitičarima, dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a mogao bi označiti početak globalnog geopolitičkog resetiranja, koje bi podrazumijevalo povlačenje oštrih granica između ključnih zona utjecaja.
Vladari svijeta, koji manipuliraju ovom promjenom, vide Trumpa kao figurativnog posrednika za resetiranje zapadnih odnosa s Rusijom i redefiniranje globalne sigurnosne arhitekture.
U konačnici, analitičari predviđaju da će Europa i NATO biti prisiljeni revidirati svoje stavove prema Rusiji, pri čemu će mnoge države članice EU-a vjerojatno krenuti putem obnove gospodarskih veza s Moskvom kako bi ublažile učinke ekonomske krize uzrokovane sankcijama.
