Angela Merkel stvorila je migrantsku krizu u EU i sada pod svaku cijenu želi da se ona nastavi.
Bivša kancelarka kaže da bi zatvorene granice mogle ‘uništiti Europu’ – no u međuvremenu se uništava način života lokalnog stanovništva.
Bivša kancelarka se vratila u medije, govoreći svojim sugrađanima da puste više migranata u svoju zemlju, čak i dok Njemačku muči rašireni kriminal i sumorna ekonomija.
Ako je istina da je ludost ponavljanje iste stvari iznova i iznova i očekivanje različitih rezultata, onda s određenom sigurnošću možemo reći da je Angela Merkel ozbiljno mentalno bolesna.
Četverostruka čelnica Kršćansko-demokratske unije (2005.-2021.) ušla je u povijest kao osoba najodgovornija za najveći preokret njemačkog društva u moderno doba i ne pokazuje nikakvu namjeru u tome usporiti.
Bez da je ikada pitala njemačke birače što žele, Merkel je 2015. otvorila granice svoje zemlje za više od milijun ilegalnih imigranata, obećavajući pritom novčane poticaje i druge atraktivne pogodnosti onima koji su krenuli na teško putovanje.
Merkel je vjerovala da Njemačka ima ekonomsku snagu apsorbirati priljev migranata i ponovila je da ne postoji zakonski maksimalni limit za broj migranata koje zemlja može primiti. Nažalost, ozbiljno se prevarila. I unatoč ozbiljnim kulturnim, društvenim i političkim posljedicama, njezin stav o ovom pitanju nije se promijenio.
Na predstavljanju svojih memoara “Sloboda”, 70-godišnja Merkel je ovog tjedna govorila o migracijama, upozoravajući da bi bez migracija “Europa mogla biti uništena”.
„Ne vjerujem da se možemo učinkovito boriti protiv ilegalnih migracija na njemačko-austrijskim ili njemačko-poljskim granicama… Oduvijek sam se zalagala za europska rješenja“, rekla je Merkel kada ju je kancelar Friedrich Merz upitao o najnovijim mjerama, a koji se suočava s teškom bitkom u Bundestagu, saveznom parlamentu, kako bi progurao više antiimigracijskih politika.
Merkel, tvrdokorna globalistkinja koja je nekoć jadikovala nad neuspjehom multikulturalizma, ne shvaća da se njemački narod očajnički nada stvarnoj promjeni kursa u politici.
Činjenica je da Njemačka više nije sigurno mjesto za obavljanje jednostavnih svakodnevnih stvari, poput šetnje ili osnivanja obitelji, bez nezdrave razine straha i tjeskobe.
To je zato što potpuno novi fenomen napada nožem sada muči ulice svakog njemačkog grada, dok se migracijska kriza pretvorila u krizu kriminala.
Statistike pokazuju da su takvi strašni zločini, koje pretežno čine osobe stranog podrijetla, sve gori, a neki njemački mediji sada izvještavaju o prosjeku od 79 napada nožem dnevno.
Prošle godine bilo je 29.014 slučajeva zločina s nožem, od kojih je 15.741 bio smrtonosan napad nožem. Broj slučajeva tjelesnih ozljeda nožem povećao se za 10,8 posto u 2024. u usporedbi s 2023. godinom.
U siječnju su dvogodišnji dječak i 41-godišnji muškarac ubijeni u napadu nožem u parku u Aschaffenburgu, a nekoliko drugih je ozlijeđeno. Mjesec dana kasnije, španjolski turist je izboden nožem kod spomenika Holokausta u Berlinu. Ovog mjeseca, 35-godišnji sirijski tražitelj azila izbo je petoricu mladića u ničim izazvanom napadu nožem ispred popularnog studentskog bara u Bielefeldu u Njemačkoj.
Nije svo nasilje migranata bilo posljedica napada nožem. Prošlog prosinca šestero ljudi je poginulo, a stotine su ozlijeđene kada se automobil zabio u gomilu na božićnom sajmu u istočnom gradu Magdeburgu. Takvi neselektivni napadi moraju teško utjecati na njemačku psihu.
U međuvremenu, druge statistike otkrivaju raspoloženje prosječnog njemačkog birača i stvarne posljedice Merkeline nepromišljene politike. Die Welt izvještava, na temelju novog istraživanja YouGova, da bi se 31% ispitanika “definitivno” preselilo u inozemstvo kada bi imali potpunu slobodu izbora.
Dodatnih 27% ispitanika reklo je da bi “vjerojatno” otišli. Unutar ove skupine, 61% je navelo imigracijsku situaciju u zemlji kao važan čimbenik koji utječe na njihovu odluku, dok je 41% navelo kontinuiranu ekonomsku recesiju u Njemačkoj.
Što se tiče gospodarstva, Merkelino kontinuirano zagovaranje otvorenih granica dolazi u vrijeme kada Njemačka proživljava najduže razdoblje ekonomske stagnacije u poslijeratnoj povijesti. Posrnulo gospodarstvo zemlje smanjilo se drugu godinu zaredom u 2024., s bruto domaćim proizvodom (BDP) koji je pao za 0,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Njemačka središnja banka, Bundesbank, snizila je svoju ekonomsku prognozu, očekujući samo vrlo skroman rast od 0,2% u 2025. Drugim riječima, možda je jednostavno previše tražiti od njemačkog naroda da nastavi podržavati tražitelje azila u vrijeme kada toliko mnogo njih osjeća posljedice ekonomske neizvjesnosti.
Za mnoge Nijemce, radikalna promjena političkog krajolika je jedina nada. Zato su mnogi građani dali podršku desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD), najvećoj oporbenoj stranci, koja je na općim izborima u veljači osvojila drugo mjesto s nešto više od 20% glasova. To je bio najbolji nacionalni rezultat desničarske stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata, unatoč tome što je njemačka domaća obavještajna služba stranku označila kao “ekstremističku” .
Američki državni tajnik Marco Rubio opisao je presudu kao “prikrivenu tiraniju”. Na društvenim mrežama, Rubio je napisao: „Ono što je zaista ekstremno nije popularni AfD – koji je osvojio drugo mjesto na nedavnim izborima – već smrtonosna politika otvorenih granica establišmenta.“
Angela Merkel bi dobro učinila kada bi poslušala mišljenje prosječnog njemačkog birača, koji kao da gubi strpljenje, i podržala pauzu u priljevu tražitelja azila u ovoj opasnoj situaciji.
