- Epoha Portal
- Pixabay, X - Arhiva portala Epoha
Njemačka se nalazi pred značajnom političkom prekretnicom, a najnovije ankete pokazuju da bi Alternativa za Njemačku (AfD) mogla postati najjača politička stranka na predstojećim saveznim izborima.
Prema dostupnim rezultatima najnovije ankete, većina građana vjeruje da će AfD osvojiti najviše glasova, a istovremeno raste potpora njihovih birača iz različitih društvenih slojeva, uključujući i vjerske zajednice. Ovi podaci ukazuju na rastući politički utjecaj AfD-a i izazove koje postavlja postojećem njemačkom političkom establišmentu.
Nova anketa INSA-e pokazuje da većina njemačkih građana smatra da bi Alternativa za Njemačku (AfD) mogla postati najjača politička snaga na predstojećim saveznim izborima.
Istodobno, gotovo polovica ispitanika smatra da AfD treba tretirati kao bilo koju drugu političku stranku, unatoč stalnim pokušajima njemačkih tradicionalnih stranaka da ovu populističku frakciju ostracira kroz političku barijeru.
Prema anketi koju je pregledao medij Junge Freiheit , 51 posto ispitanika vjeruje da će AfD vjerojatno osvojiti najviše glasova na predstojećim izborima za Bundestag. Svega 27 posto protivi se ovoj izjavi.
Rezultati koje je predstavio čelnik INSA-e Herman Binkert pokazuju sve veće prihvaćanje rasta AfD-a. Stranka sve utjecajnije Alice Weidel postala je druga najveća stranka u Bundestagu nakon izbora u veljači, a popularnost joj je nastavila rasti nakon što je CDU odlučio udružiti snage sa SPD-om kako bi formirao novu Veliku koaliciju.
Među biračima AfD – a gotovo 87 posto vjeruje u njihovu neumitnu pobjedu. Međutim, pristaše tradicionalno centrističkih ili lijevih stranaka također imaju slična očekivanja: 63 posto glasača BSW-a i 60 posto glasača FDP-a vjeruje da bi AfD mogao izbiti na prvo mjesto. Samo su baze SPD-a i Zelenih i dalje uglavnom skeptične po tom pitanju.
46 posto Nijemaca smatra da AfD treba tretirati kao svaku drugu demokratsku stranku, dok se 33 posto protivi takvom stavu. Dok je protivljenje i dalje snažno među pristašama SPD-a, Zelenih i Lijeve stranke, većina u CDU/CSU (49 posto), FDP-u (63 posto) i BSW-u (47 posto) sada podržava jednak politički tretman za AfD. Nije iznenađenje, 83 posto birača AfD-a slaže se s tim stavom.
Omekšavanje opozicije u suprotnosti je s čvrstim stavom glavnih njemačkih kršćanskih crkava, koje su više puta osudile AfD. Međutim, ponašanje birača unutar vjerskih zajednica pokazuje drugačiju sliku.
Među protestantima, 26 posto podupire AfD – drugu po veličini, odmah iza CDU/CSU (28 posto), dok su Zeleni daleko iza sa samo 7 posto. Birači katolici također daju 25 posto potpore AfD-u, dok ponovno vodi CDU/CSU s 34 posto. Zeleni zaostaju sa samo 13 posto.
Među nevjernicima najpopularnija je stranka AfD (26 posto), što je više od CDU/CSU (19 posto) i SPD-a (14 posto). Muslimanski birači, s druge strane, posve očekivano imaju tendenciju da pokažu snažnu potporu ljevičarskim, promigracijskim strankama, uključujući SPD (37 posto) i Stranku ljevice (25 posto), dok potpora AfD-u iznosi samo 5 posto.
Anketa Forse , objavljena ovog tjedna, pokazuje da je AfD po prvi put postao vodeća stranka u Njemačkoj s 26 posto, dok CDU/CSU zaostaje za njima za jedan postotni bod.
Ako bi se glasalo danas, stranke koje bi ušle u vladu, SPD i CDU, ne bi imale dovoljno mjesta za dogovorenu koaliciju.
Ova vijest dolazi u trenutku kada ljevičarske stranke žure glasati o zabrani AfD-a u njemačkom parlamentu, Bundestagu, što nimalo ne čudi s obzirom na rezultate brojnih anketa. Vrijeme će pokazati tko će u konačnici uspjeti – AfD ili ljevičarske stranke koje ih žele zabraniti. Najbolje bi ipak bilo, u ime demokracije – pustiti da o svemu odluče glasači.
