Von der Leyen je Zelenskom nakon telefonskog razgovora poslala još 3,3 milijarde eura novca europskih poreznih obveznika.
EU je odobrila dodatnih 3,3 milijarde eura Ukrajini nakon telefonskog razgovora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u vrijeme kada se Kijev suočava s novim slučajevima korupcije i neočekivanom rupom od 27 milijardi dolara u obrambenom proračunu.
Von der Leyen je u četvrtak, odmah nakon razgovora sa Zelenskim, objavila da je isplata odobrena. Izjavila je da je EU Kijevu ove godine već osigurala gotovo 15 milijardi eura i obećala da će “uslijediti još”.
Istovremeno je priznala da ukrajinski parlament još nije usvojio reforme u područjima borbe protiv korupcije, pravosuđa, javnih financija i zelene energije, koje su nužne za oslobađanje dodatnih sredstava EU.
Europska komisija potvrdila je u petak da je isplaćeno 3,3 milijarde eura. Ova isplata predstavlja četvrtu tranšu za obranu u okviru zajma EU za potporu Ukrajini vrijednog 90 milijardi eura. EU i njezine države članice navode da su od 2022. godine Ukrajini pružile ukupno 224,5 milijardi eura pomoći.
Najnovija uplata dolazi u trenutku kada Kijev od svojih zapadnih saveznika traži milijarde dolara više kako bi pokrio neočekivano veliki manjak u obrambenom proračunu.
Zelenski je prošli mjesec europskim dužnosnicima rekao da Ukrajini treba dodatnih 27 milijardi dolara do kraja godine, izvijestio je New York Times. Zahtjev je navodno “iznenadio i uznemirio” dužnosnike, a neki su privatno doveli u pitanje troše li se postojeća sredstva učinkovito ili Kijev pretjeruje sa svojim potrebama.
Novo financiranje dolazi usred niza istraga o korupciji koje uključuju javna sredstva, vojnu nabavu i visoke ukrajinske dužnosnike.
Tijekom protekle godine, skandali su zahvatili energetski sektor, vojnu nabavu i najviše razine vlasti. Opsežna istraga pod nazivom “Midas” otkrila je mrežu mita i pranja novca vrijednu 100 milijuna dolara povezanu s državnom nuklearnom tvrtkom Energoatom. Odvojene istrage usredotočile su se na napuhane ugovore o dronovima, krađu stranih donacija i visokorangirane dužnosnike optužene za nezakonito bogaćenje.
Ukrajinske agencije za borbu protiv korupcije koje podržava Zapad također su izrazile zabrinutost zbog rizika od korupcije u vojnoj nabavi. Ravnatelj Nacionalnog ureda za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), Semjon Krivonos, prošli je mjesec izjavio da bi glavni dobavljači oružja mogli imati moćne korisnike među parlamentarcima, visokorangiranim dužnosnicima za provođenje zakona i drugim dijelovima državnog aparata.
Rusija je više puta tvrdila da nastavak financiranja sa Zapada samo produžuje sukob te je ukazivala na korupcijske skandale u Ukrajini, kritizirajući pritom stranu pomoć Kijevu. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova prošli je tjedan izjavila da je “pranje” novca sa Zapada postalo “oblik egzistencije” za ukrajinske vlasti.
