- Epoha Portal
- Pixabay
Tinejdžeri koji se bore s anksioznošću, depresijom i drugim mentalnim poremećajima provode gotovo sat vremena više dnevno na društvenim mrežama od svojih vršnjaka – i dvostruko su skloniji negativnom uspoređivanju s drugima na internetu.
To je uznemirujući zaključak nove studije Sveučilišta u Cambridgeu koja je analizirala podatke 3340 britanskih tinejdžera u dobi od 11 do 19 godina. Istraživanje objavljeno 5. svibnja u časopisu Nature Human Behavior ukazuje na zabrinjavajući obrazac. Ovo nije podatak koji bi trebao proći ispod radara, već vrlo zabrinjavajući podatak koji bi nas sve trebao zabrinuti.
Rezultati pokazuju da tinejdžeri s mentalnim problemima imaju manju kontrolu nad korištenjem društvenih mreža, doživljavaju češće promjene raspoloženja ovisno o reakcijama na mrežama i često se osjećaju gore nakon što provedu vrijeme skrolajući. Dugotrajno skrolanje ih deprimira zbog usporedbe s vršnjacima i osjećaja koji ih progoni da se stalno moraju natjecati s drugim ljudima, dobiti više lajkova, imati bolje i interesantnije objave na mrežama i tome slično. Iako studija ne dokazuje da društvene mreže izravno uzrokuju mentalne bolesti, postavlja ozbiljna pitanja o tome kako digitalne platforme dodatno pogoršavaju stanje ionako ranjive mladeži.
Ova je studija bila među prvima koja je u velikoj mjeri uključila tinejdžere s klinički dijagnosticiranim mentalnim poremećajima i otkrila jasne razlike u usporedbi s njihovim zdravim vršnjacima.
Tinejdžeri s takozvanim internalizirajućim poremećajima – poput anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja – provodili su u prosjeku 50 minuta više dnevno na društvenim mrežama. Gotovo polovica njih (48%) priznala je da se često negativno uspoređuju s drugima na internetu, u usporedbi sa samo 24% onih bez problema s mentalnim zdravljem. Rijetki su mladi ljudi kojima skrolanje neće naškoditi u smislu pogoršanja njihova raspoloženja nakon skrolanja. Također su prijavili nagle promjene raspoloženja uvjetovane brojem lajkova, komentara i digitalnih interakcija. Svaki detalj se analizira i promatra, a kasnije proživljava. Zastrašujuće, ali istinito.
Oko 28% ispitanika je reklo da im se raspoloženje mijenja ovisno o povratnim informacijama na društvenim mrežama, u usporedbi sa samo 13% zdravih tinejdžera. Još alarmantnije, mnogi su priznali da ne mogu kontrolirati korištenje mreža, što sugerira ciklus u kojem se mentalni simptomi i pretjerano korištenje ekrana međusobno pogoršavaju.
Ovi rezultati dolaze u vrijeme kada svijet svjedoči ozbiljnoj krizi mentalnog zdravlja mladih ljudi. Od početka 2010-ih, stope depresije i anksioznosti među tinejdžerima dramatično su porasle – uz rastuću prisutnost pametnih telefona i mreža poput Instagrama i TikToka.
Mnogi znanstvenici i stručnjaci s područja kliničke psihologije i psihijatrije upozoravaju da bi društveni mediji mogli biti ključni faktor ovakvih poraznih podataka, a nova studija dodatno potvrđuje te zabrinutosti. Za razliku od prethodnih istraživanja koja su se oslanjala na samoprocjenu mentalnog stanja, ovo se oslanja na kliničke procjene stručnjaka, što zaključke čini mnogo pouzdanijima.
Ostaje pitanje – traže li tinejdžeri tjeskobno potvrdu na mrežama i razočarani su kada ne dobiju željeni odgovor ili im stalna usporedba s nerealnim idealima na mrežama dodatno narušava samopouzdanje? U oba slučaja posljedica je ista – opasan začarani krug koji razara psihu mladih ljudi.
Tinejdžeri s internalizirajućim poremećajima često su preosjetljivi na odbacivanje i kritiku, a društvene mreže, sa svojim ” isticanjem ” sadržaja i javnim brojanjem lajkova, dodatno pojačavaju njihovu nesigurnost.
„Mogu se osjećati isključeno, podcijenjeno, što produbljuje njihove emocionalne probleme“, rekao je jedan psihijatar upoznat sa studijom.
Autori studije i stručnjaci za mentalno zdravlje naglašavaju potrebu za proaktivnim pristupom. Roditelji i stručnjaci trebali bi surađivati u radu na razvoju zdravijih digitalnih navika kod mladih ljudi putem strategija kao što su:
- Postavljanje granica: Ograničavanje vremena provedenog pred ekranom i uvođenje zona bez tehnologije, posebno prije spavanja.
- Poticanje aktivnosti izvan mreže: Oslanjanje na hobije, tjelesnu aktivnost i chat uživo.
- Razvijanje kritičkog mišljenja: Učenje mladih da shvate da ono što vide na internetu nije stvarni život, već pažljivo konstruirana iluzija.
Ova studija ne samo da ukazuje na jedan veliki društveni problem, već i na to koliko malo zapravo znamo o stvarnom utjecaju društvenih mreža na umove mladih ljudi i digitalnoj depresiji kao bolesti novog doba.
Roditelji se moraju suočiti sa stvarnošću – za osjetljive tinejdžere društvene mreže nisu samo zabava, već mogu biti vrlo opasno i razorno minsko polje za njihovu psihu.
Digitalna depresija je potpuno novi oblik depresije koji se javlja poglavito u adolescentskoj dobi, a glavni uzrok tom tipu depresije upravo su društvene mreže koje imaju izrazito loš utjecaj na psihu tih mladih ljudi koji svaku reakciju na istima doživljavaju vrlo osobno i duboko je proživljavaju.
Trenutno oko 22 % tinejdžera pokazuje višestruke simptome digitalne depresije, a ta su depresivna stanja najčešća kod onih koji koriste digitalnu tehnologiju tri ili više sati dnevno.
Opreza nikad dosta, a s društvenim mrežama treba se koristiti pažljivo i umjereno! One ne mogu biti centar svijeta mladih ljudi, već nešto sporedno, a svi znamo da nije tako i da su društvene mreže toliko zaokupile nove generacije da im je najveća kazna kada im se oduzme pametni telefon bez kojega doslovno ne mogu živjeti, jer su naprosto ovisni o svemu što se događa na društvenim mrežama i stalno žele biti u toku i pratiti što se tamo zbiva. Treba im objasniti da to nije stvaran život, već iluzija života koja nesmiljeno guta njihovo djetinjstvo i njihove mlade dane odnosi u virtualni nepovrat.
