Možda sve radimo krivo. No, možemo li to ispraviti? Vjerujem da možemo. Mapiranjem nečijeg uma jedan je od načina na koji možemo postati uvjerljiviji.

Što mislim pod mapiranjem nečijeg uma? Uzmimo za primjer dijete koje ne želi ostaviti svoj mobitel i početi čitati. Roditelji znaju koliko su knjige važne za stjecanje novih znanja. Znaju da čitanje dobrih knjiga u ranoj mladosti vodi do korisnih razgovora i novih prijateljstava. Znaju da je izgubiti se u dobroj knjizi jedan od najboljih načina kako provesti kišno poslijepodne. Ovakvi obrasci ponašanja i razmišljanja u glavama roditelja dok su bili mladi stvorili su neuronsku vezu pod naslovom – Čitanje je dobro.

I tako dok pokušavate uvjeriti svoje dijete da prestane gubiti svoje vrijeme na Tik Toku iz svoje zbirke neuronskih veza izvlačite onu koja za vas ima najviše smisla – ‘Čitanje je dobro’ te ju pokušavate usaditi u djetetov um. Ali ne uspijevamo u tome. I što radimo slijedeće? Nastavljamo s pritiskom i promatramo kako dijete okreće očima.

Nismo uspješni u uvjeravanju zato jer ignoriramo da drugi ljudi imaju kompletno drugi, različiti set neuronskih veza od naših.  Kako bi bili uspješni u uvjeravanju prvo trebamo mapirati neuronske veze u nečijoj glavi, a to nije niti malo lagano. Zatim trebamo izraditi potpuno nove argumente koji će se uklopiti u tu mrežu neuronskih veza. Dakle, kako ćemo to učiniti?

Mapirajte što drugi misle.

Studija iz 2017. godine koju su proveli Chopik i kolege, mjeri i rangira nacije diljem svijeta prema različitim vrstama empatija uključujući i kognitivnu empatiju – sposobnost razumijevanja onoga što drugi misle. Pojedini ljudi su empatičniji od ostalih pa su tako i pojedine nacije empatičnije od drugih nacija. Ali što ako pripadate manje empatičnoj naciji? Može li se ova vještina empatije naučiti?

Može li se kognitivna empatija poboljšati? Naravno da može i jedan od najboljih načina je postavljanje pitanja. Prilikom postavljanja pitanja trebamo biti vrlo oprezni na ton glasa kojim postavljamo pitanje. Ako koristimo osuđujući ton glasa, malo toga ćemo postići. Isto tako ako koristimo monotoni glas propovjednika ili prevarantski glas političara. Znanstveni pristup je idealan.

Postavljajte pitanja kao da ste znanstvenik koji treba napisati znanstveni rad o svojem djetetu. Ponudite djetetu vruću čokoladu ili neki drugi najdraži napitak i dok pijuckate pitajte svoje dijete što ga zanima u životu? O čemu priča s prijateljima i prijateljicama, kako provode vrijeme. O čemu razgovaraju? Što misle o knjigama? Što mogu naučiti na Tik Toku? Koristite blagi i prijateljski ton glasa. Budite istinski zainteresirani. Saznat ćete da su knjige prespore za današnju djecu. Da se iz Tik Toka također može nešto naučiti. Nagrada za vaš trud bit će kada vam dijete kaže: „ Napokon me razumiješ!“

Mapirajte ono u što drugi vjeruju.

Razumijevanje onoga što je drugima važno i prihvaćanje da se naše vrijednosti i prioriteti mogu razlikovati od nečijih drugih je znak mudrosti te također pomaže u uvjeravanju. Istraživanje koje je proveo Jonathan Haidt pokazuje da dobronamjerni ljudi koji svoj uvjerenja grade na različitim moralnim vrijednostima ne uspijevaju učinkovito komunicirati već govore o različitim stvarima vjerujući kako govore o istim stvarima.

Isti mehanizam pojavljuje se u vlastitim neuspješnim pokušajima uvjeravanja. Zašto onda moj dobro osmišljeni argument: „Knjige treba čitati jer nam pomažu u osobnom rastu i razvoju“ ne dopire do moga djeteta? Vjerojatno zato, jer moje dijete u godinama u kojima je, manje brine o svojem mentalnom rastu i razvoju, a više o tome kako da se što bolje uklopi u društvo. Razumijevanje onoga što osoba cijeni ključno je za njezino uvjeravanje.

Izradite argumente kako bi se uklopili u njihovu neuronsku mrežu.

Bilo da trebamo uvjeriti prijatelja, šefa, kolegicu, dijete… svi oni mogu biti imuni na naše uvjeravanje zato jer smo do sada uvjeravali iz svoje mape koja se temelji na tome kako mi vidimo situaciju, odnosno na našim vlastitim vrijednostima. Osim ako ne mapiramo njihovu neuronsku mrežu, što misle i u što vjeruju i ne osmislimo novi uzorak koji će se uklopiti u njihovu mrežu, naši argumenti će se jednostavno odbijati od njihova uma.

Ako nadograđujete ono što je za vaše dijete cool, ako učinite Tik Tok svojim saveznikom, ako podržavate djetetovu potrebu da se uklopi u društvo i ako sve to povežete s čitanjem…tada će doći do uvjeravanja. Nije lako.