Kuvajt će zamrznuti bankovne račune stanovnika koji se opiru uzimanju biometrijskih otisaka prstiju.
Kuvajt nalaže biometrijski postupak registracije za građane i strance. Oni koji ne registriraju svoje otiske prstiju u zadanom vremenskom roku suočit će se s posljedicama poput obustave državnih usluga i zamrzavanja bankovnih računa.
Tvrdi se da su razlozi za uvođenje digitalne biometrijske registracije povećanje sigurnosti i rješavanje problema dvojnog državljanstva. Međutim, ova je inicijativa u skladu s globalnim trendovima u biometriji i dijeljenju naših podataka s odabranim agencijama.
Nije slučajno što se Ujedinjeni narodi u isto vrijeme zalažu za usvajanje Globalnog digitalnog sporazuma u 193 zemlje koji bi mogao igrati značajnu ulogu u globalnom upravljanju umjetnom inteligencijom, internetom, digitalnim javnim dobrima i digitalnom infrastrukturom.
Kuvajt se priprema obustaviti vladine usluge za ljude koji ne uspiju registrirati svoje otiske prstiju do postavljenih rokova 30. rujna 2024. za Kuvajćane i 30. prosinca 2024. za strance.
Postoji otprilike 175.000 građana i 800.000 iseljenika koji još uvijek moraju dovršiti proces biometrijske registracije. Središnja banka Kuvajta naredila je bankama da provedu mjere poput obustave elektroničkih kanala, blokiranja bankovnih kartica i mogućeg zamrzavanja računa za one koji ne ispunjavaju uvjete za registraciju. To će također utjecati na financijsku imovinu kao što su dionice, fondovi i investicijski portfelji.
Ako ljudi ne ispoštuju rok za uzimanje otisaka prstiju, bit će im onemogućeni kanali elektroničkog bankarstva, bankovne kartice blokirane, a računi zamrznuti. Međutim, odbici za kredite i hipoteke će se nastaviti. Iako to neće utjecati na prava putovanja, ilegalni stanovnici koji prelaze granicu morat će podnijeti registraciju otisaka prstiju.
(Iznad je sažeta verzija “Kuvajt se priprema zaustaviti usluge za neregistriranu biometriju otiska prsta” koju je 9. rujna 2024. objavio Biometrics Update. Možete pročitati cijeli članakOVDJE.)
U ožujku 2024. otkriveno je da zemlja također namjerava dijeliti biometrijske podatke kao dio regionalne sigurnosne mreže.
Tvrdi se da je cilj inicijative registracija biometrijskih otisaka prstiju za građane i strance te rješavanje pitanja dvojnog državljanstva i poboljšanje sigurnosnih mjera otkrivanjem pojedinaca koji koriste lažne putovnice.
Kuvajt planira surađivati s Interpolom i zemljama Zaljevskog vijeća za suradnju na uspostavi snažne sigurnosne mreže. Ovo partnerstvo ima za cilj odgovoriti na izazove koje postavljaju dvojni državljani koji koriste višestruke identitete kada putuju između zemalja.
Ovaj potez dolazi jer je Kuvajt dom velikom stranom stanovništvu, od kojih mnogi imaju dvojno državljanstvo ili privremene radne vize. Očekuje se da će biometrijsko uzimanje otisaka prstiju, službena metoda identifikacije u Kuvajtu, pojednostaviti proces ulaska posjetitelja i stanovnika.
Inicijativa je dio šireg trenda u globalnom napretku biometrije, s drugim zemljama koje usvajaju slične mjere za poboljšanje sigurnosti i pojednostavljenje procesa putovanja.
Kao što smo spomenuli u članku ranije ovog mjeseca, Europska unija (“EU”) uvodi računalni automatski sustav registracije granica za registraciju putnika iz zemalja koje nisu članice EU. I dok EU i zemlje EU uvode biometrijske digitalne osobne iskaznice i prepoznavanje lica u raznim javnim službama, uključujući graničnu kontrolu, američke vlasti nastavljaju se zalagati za pristup biometrijskim bazama podataka država članica EU.
Oni centraliziraju naše podatke i pristup njima za globalnu centraliziranu kontrolu.
Ujedinjeni narodi (“UN”) održavaju “Samit budućnosti” 22. i 23. rujna. UN se nada da će rezultat summita biti da će 193 zemlje usvojiti “Pakt za budućnost” s njegovim prilozima “Deklaracija o budućim generacijama” i “Globalni digitalni dogovor”. Pakt i njegovi dodaci potječu iz izvješća glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa “Naš zajednički plan”.
U pripremi za summit, Guterres je objavio 11 sažetaka politike “koji su spremni preoblikovati naš svijet”, priopćila je Zaklada UN-a.
U članku koji objašnjava pripreme koje se provode za Future Summit, uključujući pregled 11 sažetaka politike, Jacob Nordangard je rekao:
Jedanaest sažetaka politike sadrži nacrt za digitalni sustav (Global Digital Compact) koji će pokretati “pouzdana” umjetna inteligencija. Možemo pretpostaviti da “pouzdani” znači da neće kritizirati politike UN-a (kao što su SDGs i Pariški sporazum). AI mora biti u skladu s “ritmom Ala Gorea”. -“Calling a Pact for the Future”, Jacob Nordangard, 3. veljače 2024.
Kao dio Globalnog digitalnog sporazuma, UN se zalaže za to da igra značajnu i prevladavajuću ulogu u umjetnoj inteligenciji (“AI”) na globalnoj razini. Kao što je primijetio Institut Brownstone, “UN nekako uspijeva povezati provedbu SDG-a sa svojom sposobnošću kontrole i implementacije umjetne inteligencije, te upravljanja internetom, digitalnim javnim dobrima i infrastrukturom, kao i umjetnom inteligencijom.”
Guterres je na tiskovnoj konferenciji 2023. izjavio da UN ima za cilj uspostaviti se kao globalni “omogućivač i akcelerator” umjetne inteligencije. “Agenda 2030 – naš globalni plan za mir i prosperitet na zdravom planetu – u velikim je problemima. AI bi mogao pomoći da se to promijeni. To bi moglo potaknuti klimatske akcije i napore za postizanje 17 ciljeva održivog razvoja („SDGs“) do 2030.“, rekao je Guterres.
