Ovog vikenda je i M. Simonyan (RT) iznijela tu informaciju u javnost, a njemački generali Gvaefe i Gerhatz su je potvrdili. Prvi napad bio bi navodno na Krimski most koji povezuje Krim i Krasnodar, a potom bi se išlo na bombardiranje vise ruskih gradova.

Kako izgleda, Nijemcima bi se mogli pridružiti i neki drugi. Estonija, Poljska i Finska su već dale zeleno svjetlo za napad na Rusiju. I Macron se malo požurio s izjavom da će poslati trupe u Ukrajinu pa su se francuski aktivisti opet digli na noge.

U Parizu je bilo naročito burno. Prosvjednici su poručili Macronu neka ide sam u Ukrajinu, nešto prije nego što su poderali zastave NATO-a i EU-e. Nosili su transparente na kojima je pisalo: “Ne želimo umrijeti za Ukrajinu” i “Prestanite upumpavati oružje u Kijev”. Vodeća tema prosvjeda bila je: BEZ NATO-a NEMA RATA.

Putin je odmah prokomentirao ovaj živahan razvoj događaja i izjavio kako postoji velika mogućnost nuklearne intervencije ukoliko se Zapad uključi u sukob u Ukrajini.

Ova se ruska retorika zapravo i očekivala. Ima nešto što iznenađuje više od toga, a to je izrazito dobra i stabilna ekonomska situacija u Rusiji, dok su Europa i USA kao navodno potrošile strahovita sredstva na rat u Ukrajini.

Međutim, kad su u pitanju tako ozbiljna sredstva, ne treba se bojati da će se ta ista sredstva izgubiti. Većinom se ona uvijek pronađu na nekom drugom mjestu.

Sve u svemu, danas ima sve više teoretičara koji rat u Ukrajini ne promatraju samo kao ratno žarište na izrazito poželjnoj lokaciji za nastavak velikog reseta, već i kao poligon za pranje novca.