Biden odobrio sporazum o oružju Izraelu od 8 milijardi dolara za ‘trajno iskorijenjivanje “Palestinaca’.
Bidenova administracija odobrila je kontroverzni sporazum o naoružanju s Izraelom vrijedan 8 milijardi dolara koji će omogućiti Netanyahuovom režimu da “trajno iskorijeni Palestince” iz Pojasa Gaze.
U vrijeme kada su organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala označile izraelske akcije u Gazi kao genocid, Bidenov režim udvostručuje svoje suučesništvo u pokolju Palestinaca .
Vrijeme sklapanja ovog posla je posebno groteskno. Dolazi u trenutku kada izraelski premijer Benjamin Netanyahu i njegova ekstremno desna vlada nastavljaju eskalirati svoje ratne napore, sravnjujući cijele četvrti s zemljom, bombardirajući bolnice i nekažnjeno gađajući civile. Oružje koje je isporučio SAD i koje se koristi u ovim napadima nije samo oruđe rata – ono je instrument genocida. Od bombi malog promjera koje su uništile školu u lipnju, ubivši 40 civila, do topničkih granata koje su Gazu pretvorile u pustoš, svako oružje poslano u Izrael natopljeno je palestinskom krvlju.
Amnesty International proziva izraelske genocidne radnje, zahtijeva prestanak poslova s Izraelom oko prodaje oružja
Nedavno izvješće Amnesty Internationala ne ostavlja mjesta dvosmislenosti: Izrael provodi genocid u Gazi. Organizacija je pozvala SAD i druge zemlje opskrbljivače oružjem da odmah zaustave transfere oružja, upozoravajući da kontinuirana potpora čini ove zemlje sukrivcima u zločinima Izraela. Ipak, Bidenova administracija odlučila je ignorirati ove pozive, dajući prednost izraelskoj “dugoročnoj sigurnosti” nad životima Palestinaca. Ovo nije samo neuspjeh vodstva – to je izdaja samih načela ljudskih prava i međunarodnog prava koje SAD tvrdi da podupire.
Izrael je pokrenuo vojnu ofenzivu velikih razmjera u Gazi nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., obećavajući da će uništiti Hamasove vojne i upravljačke sposobnosti i osigurati oslobađanje talaca. Ofenziva je započela intenzivnim zračnim napadima, s oko 10.000 napada u prva dva mjeseca, od kojih su mnogi koristili teške eksplozive u gusto naseljenim područjima, uključujući u blizini bolnica i kritične infrastrukture. To je uzrokovalo veliko razaranje u Gazi, jednoj od najgušće naseljenih regija na svijetu.
Dana 13. listopada 2023. Izrael je naredio da se 1,1 milijun ljudi u sjevernoj Gazi evakuira na jug, uključujući raseljene osobe koje su se sklonile u školama UN-a te pacijente i osoblje u 23 bolnice. Humanitarne organizacije bile su prisiljene napustiti zalihe i ponovno uspostaviti operacije u Rafi.
Izraelski dužnosnici koristili su dehumanizirajuću retoriku, pri čemu je predsjednik Isaac Herzog smatrao sve stanovnike Gaze odgovornima za akcije Hamasa, dok su drugi čelnici izjednačavali palestinske civile s teroristima. Ove su izjave potaknule zabrinutost oko genocidne namjere.
Krajem 2023. godine međunarodni stručnjaci i organizacije upozoravali su na potencijalni genocid u Gazi. Južnoafrička Republika podnijela je tužbu Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u prosincu 2023., optužujući Izrael za kršenje Konvencije o genocidu. ICJ je izdao privremene mjere za zaštitu Palestinaca, ali Izrael ih nije ispunio.
Unatoč međunarodnoj osudi, Izrael je nastavio svoju ofenzivu, koja je kulminirala kopnenom operacijom u Rafi u svibnju 2024., unatoč upozorenjima o katastrofalnim humanitarnim posljedicama. Rafah, pružajući utočište za više od milijun raseljenih osoba, bio je ključno humanitarno središte. Operacija je izazvala globalne kritike i daljnje naredbe ICJ-a da se ofenziva zaustavi.
Do listopada 2024. više od 42.000 Palestinaca je ubijeno, uključujući 13.319 djece, a gotovo 100.000 je ranjeno. Uništavanje domova i infrastrukture bilo je bez presedana, sa 63% objekata u Gazi oštećeno ili uništeno do srpnja 2024. Škole, bolnice i gospodarski sektori bili su devastirani, ostavljajući 625 000 učenika bez obrazovanja i raseljavajući više od milijun ljudi. Prijelaz Rafah, vitalna linija spasa za Egipat, uništen je, što je dodatno izoliralo Gazu.
U svibnju 2024. Međunarodni kazneni sud (ICC) zatražio je naloge za uhićenje izraelskog premijera Netanyahua i ministra obrane Gallanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Izrael je otvorio istrage o 70 incidenata, ali je optužio samo jednog vojnika, što odražava obrazac nekažnjivosti. Unatoč presudama ICJ-a kojima se poziva na prekid izraelske okupacije i aneksije palestinskih teritorija, Izrael je učvrstio svoju vojnu prisutnost u Gazi, dodatno fragmentirajući regiju.
Amnesty International je analizirao postupke Izraela prema Konvenciji o genocidu, koja definira genocid kao djela usmjerena na uništavanje nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine. Organizacija je zaključila da je izraelska ofenziva, uključujući njegovu retoriku i politiku, pokazala namjeru da se uništi znatan dio palestinskog stanovništva u Gazi, što predstavlja genocid prema međunarodnom pravu. Analiza je naglasila da genocidna namjera ne zahtijeva uspjeh u uništenju skupine i može koegzistirati s vojnim ciljevima. Amnesty je pozvao na odgovornost i poštivanje međunarodnog prava kako bi se spriječili daljnji zločini.
