Napetosti su na najvišoj razini gotovo posvuda u svijetu, a ključni šefovi država obećavaju učiniti sve što mogu kako bi spriječili rat među svjetskim nacijama. Iza zatvorenih vrata nitko ne zna što se zapravo događa, ali ono što je vidljivo jesu pripreme za Treći svjetski rat i to se ne može poreći.

U Europi je situacija vruča i temperatura raste, ne samo u Ukrajini nego i na Balkanu, gdje je potrebna samo iskra (izgovor) da zapali situaciju na Kosovu.

Je li Europa spremna za rat? Ne!

Pitanje je je li EU spremna za Treći svjetski rat i što treba učiniti u sadašnjoj situaciji. A (ne)prosvijećeni umovi u Bruxellesu razmišljaju o izvanrednoj mjeri – ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka za građane država članica!

Kad smo ušli u NATO, rečeno nam je da nam više ne treba vojska jer će nas braniti SAD. Ali ono što se sada događa na frontu u Ukrajini poremetilo je računice zapadnjaka. Sada shvaćaju da ih nikakva američka pomoć ne može zaštititi od ruskih projektila i da spas moraju tražiti u vlastitom dvorištu, a ne kod takozvanog partnera preko oceana. Pogotovo ako se u Bijelu kuću vrati milijarder Donald Trump koji ne želi rat s Rusijom.

U tom kontekstu ne čudi da Pariz i Berlin uporno raspravljaju o ponovnom uvođenju vojnog roka. To bi bio jedini instrument koji europskim vojskama može jamčiti dovoljnu obuku i brojčani kontinuitet za nove prijetnje. Istodobno, EU bi imala na raspolaganju veliku rezervu obučenog osoblja koje bi se moglo rasporediti u bilo kojem trenutku.

S druge strane, brojna sociološka istraživanja pokazuju da je vlastima sve teže uvjeriti mlade ljude da dobrovoljno služe vojni rok, koliko god ta ponuda bila financijski primamljiva. Postoje zemlje u kojima je pad broja vojnika vrlo ozbiljan i ima tendenciju pogoršanja.

Napetosti između EU i Rusije, opasnost od izravnog vojnog sukoba s Moskvom i svi složeni ekonomski i politički problemi ovog trenutka uzrok su da Europljani ponovno vide vojsku kao nužnost. Alternativa je nezamisliva!

Još uvijek nije donesena odluka o konačnom obliku projekta, ali se neki smjerovi već naziru. Neki žele slijediti skandinavski model, a drugi kao primjer navode Rusiju koja svoje stanovništvo priprema/obučava još od školskih klupa.

Europa treba dobro pripremljenu tablicu koja može podržati i mobilizirati postojeću kvalificiranu radnu snagu kao rezervnu komponentu kada je to potrebno. Drugim riječima, postoji potreba za uslugom koja može osigurati oružanim snagama osoblje odgovorno za zadaće druge linije i spremno za raspoređivanje u slučaju krize ili izvanrednog stanja.

Kao što su mnogi primijetili, takav sustav postoji u skandinavskim zemljama, gdje su oružane snage sastavljene od profesionalnih vojnika, a na raspolaganju su i obučeni dobrovoljci.

No, kao što je već spomenuto, poziva se i na obrambeni model koji se temelji na sustavu opće vojne obveze – svi građani muškog spola stariji od 18 godina pozivaju se na služenje vojnog roka. Trajanje vojne službe može varirati između 6 i 12 mjeseci. Sljedećih godina provode se kratke evaluacije učinkovitosti mobilizacijskih postupaka i ažuriranje temeljnih vojnih koncepata.

Ne znamo što će EU odlučiti, ali signal je jasan i Rumunjska je jedna od zemalja koje moraju implementirati briselsku direktivu. Pripreme za sveopći rat s Rusijom su u punom jeku, ali nam se to otvoreno ne govori.