Francuski vojnici u Ukrajini: Macron se igra s vatrom.
Ruska raketa pogađa ukrajinski vojni objekt. Među poginulima su i francuski vojnici. Kako će Emmanuel Macron tada reagirati? Prihvatiti ruski napad na francusko vojno osoblje ili poduzeti mjere odmazde i time riskirati rat između Francuske i Rusije? To se pitanje, nakon nedavnih otkrića o tajnoj francuskoj vojnoj misiji u Ukrajini, nameće s novom hitnošću. Macron je, naime, već odavno poslao vlastite vojnike u ratno područje, piše Heinz Steiner.
Kako je otkrio francuski međunarodni radiotelevizijski servis Radio France Internationale (RFI), francuski vojnici u aktivnoj vojnoj službi djeluju u Ukrajini najmanje od ljeta 2026. godine, pod kodnim nazivom „Volia”. Obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju francuske sustave naoružanja, uključujući haubice Caesar, borbene zrakoplove Mirage 2000 i precizne rakete. Manje se postrojbe šalju preko poljske granice radi izvođenja ograničenih operacija. Prema navodima RFI-ja, operacijom zapovijeda francuski general.
Francuske specijalne postrojbe u blizini bojišnice
Informacije dnevnog lista Le Monde idu još dalje. Prema pisanju lista, osim redovnih vojnika, u Ukrajini djeluju i pripadnici francuske vanjske obavještajne službe DGSE te zapovjedništva specijalnih postrojbi. Provode izvidničke misije koje se odvijaju znatno bliže bojišnici. Takve se operacije, prema pisanju lista, povremeno provode još od 2022. godine. Francuska je vojna prisutnost nedavno dodatno ojačana.
Prema dosad dostupnim informacijama, francuski vojnici ne sudjeluju izravno u napadima na ruske postrojbe. Međutim, osiguravaju operativnu spremnost ukrajinskih sustava naoružanja i obučavaju njihove posade. Vojna potpora stoga se više ne pruža isključivo sa sigurne udaljenosti. Francuski vojnici u uniformama djeluju u zemlji čije vojne objekte Rusija redovito napada i aktivno pomažu Ukrajincima u napadima na ruske ciljeve.
Ako francuski vojnici poginu u ruskom raketnom napadu, Macron će se naći pod znatnim političkim pritiskom. Treba li prihvatiti pogibiju vlastitih vojnika ili vojno odgovoriti Rusiji? U slučaju francuskog osvetničkog napada dvije bi se nuklearne sile odjednom našle u izravnom sukobu. Moskva bi mogla uzvratiti, a rat u Ukrajini prerastao bi u francusko-ruski rat.
Macron se oslanja na nuklearno oružje – i šalje vojnike u rat
Upravo sada Macron dodatno proširuje i nuklearnu ulogu Francuske u Europi. Dana 2. ožujka na pomorskoj vojnoj bazi Île Longue najavio je proširenje francuskog nuklearnog arsenala. Njegova nova doktrina „Forward Deterrence” (istureno odvraćanje) predviđa snažniju integraciju francuskih nuklearnih snaga u europsku sigurnosnu arhitekturu. Njemačka i druge europske države trebale bi tješnje surađivati s Parizom. Predviđeno je i privremeno raspoređivanje strateških snaga u savezničkim zemljama.
Time Macron Francuskoj pripisuje vodeću ulogu u nuklearnom odvraćanju Europske unije jer je njegova zemlja jedina nuklearna sila unutar EU-a. Istodobno dopušta djelovanje francuskih vojnika u ratu u kojem protivnička strana raspolaže tisućama nuklearnih bojevih glava. Pariz, međutim, ne govori o mogućim posljedicama ruskog napada na francuske postrojbe. Upravo bi predsjednik koji jedini može odlučivati o uporabi francuskog nuklearnog oružja vlastitim građanima trebao objasniti kakve vojne obveze Francuska preuzima u Ukrajini.
Pritom je Macron u svom govoru u ožujku izričito upozorio na sve veću opasnost da bi vojni sukobi između nuklearnih sila mogli prijeći nuklearni prag. Njegovu vladu sada treba prosuđivati prema dodatnim rizicima koje preuzima vlastitom vojnom prisutnošću u Ukrajini.
Poljska kao paravan za djelovanje u Ukrajini
I organizacija ove misije otvara brojna pitanja. Prema informacijama RFI-ja, službeno poznata misija obuke „Gerfaut” u poljskom Wędrzynu služi kao paravan za operacije u Ukrajini. Francuski vojnici navodno su čak dobili upute da kao odredište putovanja navedu Poljsku, iako zapravo prelaze granicu s Ukrajinom.
Tajnovitost se uklapa u aktualne pripreme takozvane „Koalicije voljnih”. Kako je Report24 već izvijestio, od 9. studenoga oko 2.800 vojnika iz jedanaest zemalja sudjeluje u vježbi „KOALICJA 26.2”, tijekom koje se pripremaju za mogući budući angažman u Ukrajini. Multinacionalnim snagama zapovijedaju Francuska i Velika Britanija, a sudjeluje i njemački Bundeswehr. Službeno je predviđeno da takve postrojbe budu raspoređene tek nakon završetka borbi u Ukrajini. Francuska, međutim, već sada ondje angažira vlastito vojno osoblje.
Pariz odlučuje o angažmanu – posljedice pogađaju cijelu Europu
Francuski parlament nije obaviješten o operaciji „Volia”. Međutim, članak 35. francuskog Ustava propisuje da parlament mora biti obaviješten o vojnim intervencijama u inozemstvu u roku od tri dana. Konzervativni senator Cédric Perrin, predsjednik Odbora za obranu, stoga je oštro kritizirao tajnovitost. Vlada se, s druge strane, poziva na svoje pravno tumačenje prema kojem manje postrojbe bez borbenih zadaća ne potpadaju pod tu odredbu. Takvo tumačenje Macronu omogućuje da izbjegne parlamentarnu raspravu o svojoj misiji u Ukrajini.
Posebno je osjetljivo članstvo Francuske u NATO-u. Ruski napad na francuske vojnike u Ukrajini ne bi automatski aktivirao kolektivnu obranu Saveza. No kako bi Pariz na to reagirao? I što ako Moskva zauzvrat napadne francuske oružane snage ili vojne objekte izvan Ukrajine? U tom bi se slučaju i Njemačka te druge članice NATO-a mogle izravno suočiti s vojnom eskalacijom.
Dok Washington diplomatskim putem nastoji privesti rat kraju, Macron svojom tajnom vojnom prisutnošću povećava opasnost od takvog incidenta. Francuski vojnici već su na terenu, specijalne postrojbe djeluju u blizini bojišnice, a drugi europski vojni kontingenti pripremaju se za mogući budući angažman. Čini se da deeskalacija zasad nije prioritet.



