Indija i Pakistan su na rubu velikog vojnog sukoba.
Nakon tragičnog napada u Pahelgamu, u kojem je život izgubilo 25 indijskih državljana i jedan nepalski državljanin, indijski premijer Narendra Modi sazvao je hitan sigurnosni sastanak s najvišim vojnim i političkim vodstvom zemlje.
Ono što je uslijedilo nije se moglo nazvati samo reakcijom – bio je to niz odluka koje nagovještavaju mnogo širu strategiju odgovora.
Uz Modija, na sastanku su bili prisutni ministar obrane Rajnath Singh, savjetnik za nacionalnu sigurnost Ajit Doval, kao i zapovjednici kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva.
Tijekom tog sastanka, premijer je dao oružanim snagama punu operativnu slobodu da same odluče o načinu, ciljevima i vremenu odgovora na napad. Njegove riječi, kako prenosi agencija PTI, bile su jasan signal – država više neće oklijevati kada su u pitanju odlučni koraci.
Napetosti između Indije i Pakistana naglo su eskalirale. Razlog: oružani napad u turističkoj regiji Pahelgam u indijskoj regiji Jammu i Kashmir. Nekoliko naoružanih napadača otvorilo je vatru na skupinu turista, a odgovornost za incident preuzela je organizacija “Front otpora”, koja je, prema indijskim vlastima, povezana sa skupinom “Lashkar-i-Taiba”.
Ono što je uslijedilo nije ostalo u domeni unutarnje sigurnosti. Kabinet ministara sigurnosti, pod izravnim vodstvom premijera Modija, donio je nekoliko odluka koje izravno utječu na odnose s Pakistanom.
Indija je odmah prepolovila broj osoblja u veleposlanstvima obje zemlje – s 55 na 30. Tada je suspendiran sporazum o korištenju voda rijeke Ind, koji je jedan od najosjetljivijih stupova međusobnih odnosa.
Ali tu nije stalo. Jedini aktivni kopneni prijelaz između dviju zemalja, Wagga-Attari, službeno je zatvoren. Svim pakistanskim građanima koji su ušli u Indiju preko ove kontrolne točke dan je rok do 1. svibnja da napuste zemlju.
Osim toga, uvedena je zabrana ulaska pakistanskih građana putem sustava bezviznog režima koji postoji unutar saveza SAARC (Južnoazijsko udruženje za regionalnu suradnju), a oni koji su već ušli dobili su rok od 48 sati da napuste teritorij Indije. I konačno, izdavanje novih viza je obustavljeno, dok su sve postojeće vize pakistanskih građana formalno poništene 27. travnja.
Odgovor iz Islamabada stigao je brzo i bio je gotovo simetričan. Pakistanska vlada obustavila je trgovinu s Indijom, uključujući i onu koja ide kroz treće zemlje, a obrambeni savjetnici iz vojske, mornarice i zrakoplovstva iz veleposlanstva u Islamabadu proglašeni su personama non grata.
Osim toga, Pakistan je zatvorio svoje nebo za indijske zrakoplovne kompanije i obustavio izdavanje viza indijskim građanima u okviru mehanizma SAARC-a.
Ali najglasnija poruka iz Islamabada ticala se vode. Dužnosnici su upozorili da će se svaki pokušaj zaustavljanja ili preusmjeravanja toka vode koja pripada Pakistanu prema sporazumu smatrati ozbiljnim kršenjem suvereniteta – zapravo, činom neprihvatljivog pritiska. Tvrđa retorika nije izravno korištena, ali poruka je bila jasna.
Ovo nije prvi put da su odnosi između dviju nuklearnih sila dosegli točku ključanja, ali ovaj put napetosti se šire na više razina: sigurnosnoj, diplomatskoj, infrastrukturnoj i energetskoj. Posebno pitanje postaje – što znači ‘operativna sloboda’ dana indijskim oružanim snagama? Znači li to ograničene štrajkove, preventivne operacije ili nešto šire?
U pozadini svega ostaje dojam da oba aktera – i New Delhi i Islamabad – grade prostor za široki manevar, a istovremeno testiraju koliko daleko mogu ići bez izravnog sukoba na većim razmjerima.
Ako se linije kontrole nastave pomicati s riječi na djela, cijela regija bi se ponovno mogla naći u središtu međunarodne pozornosti – ne zbog razvoja, već zbog neizvjesnosti.
