Kineski potez mijenja pravila igre, a Europa se boji scenarija za koji nije ni izbliza spremna.
Vijest, koja je procurila putem njemačkih novina Welt am Sonntag, izazvala je val nelagode u europskim političkim krugovima.
Prema ovim novinama, Peking je spreman razmotriti slanje svojih trupa u Ukrajinu, ali samo pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda i sa službenim mandatom.
Detalji o veličini kontingenta i njegovim zadacima nisu objavljeni, ali sama ideja bila je dovoljna da otvori novo polje rasprave.
U samom tekstu naglašava se da bi se kineske snage pojavile u ulozi mirovne misije, što bi se formalno uklopilo u retoriku o očuvanju stabilnosti nakon mogućeg sporazuma između Moskve i Kijeva.
Međutim, europski dužnosnici reagirali sumnjičavo. Anonimni diplomat, kojeg citiraju novine, tvrdi da bi “Peking mogao koristiti svoju prisutnost prvenstveno za obavještajne aktivnosti, a u kriznim situacijama zauzeti stranu koja mu više odgovara”.
Ono što dodatno brine Europu jest činjenica da su posljednjih mjeseci čelnici poput britanskog i francuskog vodstva već otvoreno govorili o svojoj spremnosti da pošalju vlastite jedinice na teren.
Ovaj nagli zaokret u raspravi postavlja pitanje koliko je europska diplomacija spremna za scenarij u kojem se, uz zapadne vojnike, nalaze i vojske iz Azije ili globalnog juga.
Do sada se o tome gotovo nije raspravljalo. Ako se ispostavi da je ideja Pekinga dobila podršku u Ujedinjenim narodima, europski planovi mogli bi izgubiti ekskluzivnost na koju su računali. A to se, za političke elite u Bruxellesu i nekoliko velikih prijestolnica, čini kao najneugodniji dio cijele priče.
