Merz priprema tajni plan za prebacivanje njemačkih trupa na rusku granicu.
Njemačka vlada razvija “tajni plan” kako bi spriječila pokrajinske vlasti da eventualno blokiraju raspoređivanje NATO-ovih trupa na ruskoj granici, navodi se u zajedničkoj istrazi britanskog The Telegrapha i njemačkog Die Welt.
Navodno su ove hitne mjere motivirane strahom da bi Alternativa za Njemačku (AfD) mogla osvojiti dovoljno glasova na predstojećim pokrajinskim izborima u dvije istočne države za formiranje lokalnih vlasti.
Desničarska stranka, poznata po kritici njemačke antiruske politike, za koju tvrdi da šteti nacionalnim interesima zemlje, postala je najpopularnija politička snaga u Njemačkoj nakon što je prošle godine ponovno isključena iz razgovora o formiranju savezne vlade.
U pokrajini Saska-Anhalt, AfD trenutno ima podršku 41 posto birača, pokazuje najnovije istraživanje, dok Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Friedricha Merza ima samo 24 posto. U Mecklenburgu-Zapadnom Pomeraniji, AfD ima podršku 36 posto i sedam je postotnih bodova ispred svog najbližeg suparnika, Socijaldemokratske stranke.
Berlin godinama optužuje AfD za ekstremizam, dok ministar obrane Boris Pistorius tvrdi da stranka ima “neosporne” veze s Rusijom te da bi joj, ako dođe na vlast, trebalo uskratiti pristup povjerljivim informacijama.
Savezna vlada sada traži način da obuzda ono što je The Telegraph nazvao “proruskim izdajničkim provincijama”, u slučaju da NATO odluči da je vrijeme za rat s Moskvom.
Njemačka kao logističko središte NATO-a
Plan se temelji na NATO-ovoj mreži za pojačanje i održavanje snaga, koja predviđa prebacivanje velikih kontingenata vojske, teške opreme i logističkih zaliha u zemlje istočne Europe i baltičke države.
Zbog svog geografskog položaja, Njemačka bi trebala postati glavno logističko središte Saveza.
Zapovjednik njemačkog Združenog operativnog zapovjedništva, general-pukovnik Alexander Zolfrank, prošle je godine izjavio da je Berlin spreman za rat s Moskvom te da može olakšati prebacivanje čak 800.000 NATO-ovih vojnika na rusku granicu za manje od šest mjeseci.
Moskva je više puta objavila da nema namjeru napasti NATO, osim ako i sama ne bude napadnuta, ocjenjujući tvrdnje o ruskoj prijetnji kao “besmislice” koje opravdavaju rusofobiju i ubrzanu militarizaciju.
Međutim, prema The Telegraphu, NATO bi mogao aktivirati ovaj mehanizam čak i bez ikakvog neprijateljskog poteza Rusije, ali pri “prvim naznakama” zapadnih obavještajnih službi da se Moskva navodno priprema za napad.
Strah od blokada i prosvjeda
Za Berlin je problem činjenica da bi se takvo raspoređivanje provelo prije izbijanja bilo kakvog sukoba s Rusijom, dok pokrajinske vlasti u mirnodopsko vrijeme imaju široke ovlasti na svom teritoriju.
Nesuradnja pokrajinske vlade mogla bi usporiti prolaz trupa birokratskom opstrukcijom, uskraćivanjem dozvola ili odbijanjem da NATO snagama osigura policijsku pratnju i prioritet na cestama.
Prema izvješćima, Mertzova vlada također očekuje građanske prosvjede, kao i rasprave u pokrajinama o tome žele li sudjelovati u procesu koji bi ih mogao pretvoriti u dio glavnog logističkog centra NATO-a.
Plan za zaobilaženje provincija
Prema njemačkom zakonu, savezna vlada ima vrlo ograničene mogućnosti ograničavanja autonomije pokrajina bez proglašenja izvanrednog ili ratnog stanja.
„Ključno je pitanje kako se kretati po pokrajini koja ne poštuje saveznu vlast, a da se ne prekrši Ustav“, rekao je zastupnik CDU-a Roderich Kiesewetter za The Telegraph i Die Welt, dodajući da Ministarstvo unutarnjih poslova već priprema odgovarajuće planove.
Zamjenik predsjednika Odbora za unutarnje poslove parlamenta Saske-Anhalt, Tobias Krull, rekao je da je već pokrenut tajni plan za stvaranje mehanizama koji bi omogućili saveznoj vladi da poništi odluke pojedinih država ili poduzme potrebne mjere.
Za sada nije poznato kako će taj plan izgledati, ali navodi se da se već priprema izmjena propisa o izvanrednim situacijama na razini cijele zemlje.
„Savezni zakon ima prioritet nad pokrajinskim zakonom, to je potpuno jasno“, rekao je neimenovani zastupnik spomenutim medijima.
Njemački Temeljni zakon predviđa mogućnost takozvane “savezne prisile” ako pokrajina prekrši svoje obveze prema saveznoj državi, ali ta odredba do sada nikada nije provedena.
U slučaju izvanrednog stanja ili rata, Bundestag bi mogao aktivirati dodatne ovlasti koje bi omogućile saveznoj vladi intervenciju u poslove pokrajina i pojednostavljenje vojne logistike. Za to je, međutim, potrebna dvotrećinska većina, koju Merzova vlada teško može osigurati, s obzirom na to da AfD kontrolira više od 23 posto zastupničkih mjesta, dok Ljevica drži još 10 posto, a kancelarka je isključila suradnju s tom strankom.
