Moskva tvrdi da Ukrajina priprema napade na Rusiju s teritorija članice NATO-a.
Ukrajina se priprema za napad na Rusiju s teritorija Latvije, tvrdi ruska Vanjska obavještajna služba (SVR), navodeći da je Riga dala dopuštenje Kijevu da koristi njezin teritorij za moguće napade dronovima.
Prema Moskvi, ukrajinski dronovi su posljednjih tjedana više puta ciljali sjeverozapadnu Rusiju, posebno energetska postrojenja u Lenjingradskoj regiji, dok su neki dronovi završili u Latviji, Estoniji, Litvi i Finskoj.
SVR je u izjavi naveo da se Ukrajina “ne planira ograničiti samo na zračne koridore koje su joj ustupile baltičke države”, već planira i lansirati dronove izravno s njihovog teritorija.
„Cilj je značajno skratiti vrijeme potrebno za dosezanje ciljeva i povećati učinkovitost terorističkih napada“, navodi se u izjavi.
Ruska služba tvrdi da su ukrajinski operateri dronova već raspoređeni u Latviji, u vojnim bazama Adazhi, Selia, Lijelvarde, Daugavpils i Jekabpils.
Prema tvrdnjama SVR-a, Kijev je uvjerio Rigu da pristane na operaciju uz objašnjenje da neće biti moguće utvrditi točnu lokaciju lansiranja drona. Međutim, Moskva tvrdi da moderne metode izviđanja i analize ostataka letjelice omogućuju precizno lociranje mjesta odakle je dron poletio.
SVR je upozorio da su “koordinate centara za donošenje odluka na teritoriju Latvije dobro poznate” te da članstvo zemlje u NATO-u “neće zaštititi suučesnike terorista od odmazde”.
U izjavi se dodaje da je “rusofobija sadašnjih latvijskih čelnika prema urušavanju nadjačala njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja i instinkt za samoodržanjem”.
Moskva također tvrdi da Ukrajina planira nove napade dronovima kako bi svojim europskim političkim i financijskim saveznicima pokazala da je još uvijek sposobna naštetiti ruskom gospodarstvu.
U nedjelju su Moskva i okolica bili meta onoga što se smatra najvećim napadom dronom u Ukrajini u više od godinu dana. Tri osobe su poginule, uključujući indijskog državljanina, dok je više od deset osoba ozlijeđeno. Prema ruskim tvrdnjama, Kijev je u jednom danu lansirao oko 600 dronova prema Rusiji, od čega oko 130 prema Moskvi.
Tijekom napada, zrakoplovi NATO-a podignuti su u Latviji nakon što je neidentificirani dron ušao u zračni prostor zemlje. Rusija je potom u ponedjeljak odgovorila velikim raketnim i dronskim napadom na vojne ciljeve u Ukrajini.
Početkom mjeseca, latvijski ministar obrane Andris Spruds smijenjen je nakon što su ukrajinski dronovi pogodili skladišta nafte u zemlji. Premijerka Evika Silinja izjavila je da Ministarstvo obrane pod njegovim vodstvom “nije ispunilo obećanje o sigurnom nebu iznad zemlje”.
Za razliku od dužnosnika u Litvi, Estoniji i Finskoj, Sprudes prethodno nije kritizirao Kijev zbog upada dronova, tvrdeći da će se oni nastaviti sve dok traje sukob između Rusije i Ukrajine te da Moskva snosi odgovornost.
Tajnik Vijeća sigurnosti Rusije, Sergej Šojgu, još je u travnju upozorio da Moskva ima pravo na samoobranu prema članku 51. Povelje UN-a ako baltičke države i Finska “namjerno ustupe svoj zračni prostor” ukrajinskim dronovima za napade na Rusiju.
