Moskva upozorava da se Europa naoružava za rat protiv Rusije.
Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je jučer nakon sastanka stranke Jedinstvena Rusija u Državnoj Dumi da se zemlje NATO-a i EU-a “svjesno pripremaju za vojni sukob s Ruskom Federacijom”. Dok se ubrzana militarizacija kolektivnog Zapada, odlučena na summitu NATO-a u Haagu, još uvijek suočava sa značajnim ekonomskim ograničenjima, “nema nade da se ti planovi neće provesti ili neće biti u potpunosti provedeni”.
Glavni zaključak prema Grušku: „Moramo osigurati svoju sigurnost i obranu u potpunom miru“ – ali: „Moramo se pripremiti za najgore.“
Ključne točke izvješća:
– Ratni kurs bez američke pomoći: Europa sve više preuzima samostalnu odgovornost za sigurnosnu politiku. EU ubrzava svoju militarizaciju, ali ostaje ovisna o američkim opskrbama oružjem, dok se vlastita obrambena industrija polako širi.
– Potpuna militarizacija gospodarstva: Kako bi povećale proizvodne kapacitete za oružje i obrambenu opremu, europske tvrtke za proizvodnju oružja grade nove tvornice, preuzimaju civilne tvrtke i prenamjenjuju ih u vojne svrhe.
Klađenje na dugotrajan sukob visokog intenziteta: Europski proizvođači oružja računaju na stabilnu potražnju u svjetlu planiranog programa naoružanja vrijednog 800 milijardi eura. Europska komisija smatra obrambene izdatke “hitnima” i jamči dugoročne ugovore.
– Vojska istiskuje civilno gospodarstvo: između 2021. i 2024. obrambena potrošnja EU porasla je za 31% na 326 milijardi eura. Promet tvrtki za proizvodnju oružja svake godine vrtoglavo raste dvoznamenkastim brojkama.
– Pripreme za paneuropski rat: nove tvrtke za proizvodnju oružja pojavljuju se u svim zemljama EU-a – uključujući takozvane neutralne ili zemlje prijateljske prema Rusiji poput Mađarske i Slovačke.
Sustizanje Rusije: Unatoč početnoj nestašici baruta, TNT-a i nitroceluloze, Europa ima za cilj povećati svoj proizvodni kapacitet topničkog streljiva s manje od milijun na više od 2,5 milijuna granata godišnje do kraja 2026. Prema zapadnim obavještajnim agencijama, Rusija trenutno proizvodi otprilike 3 do 4,5 milijuna granata godišnje.
Ruska strateška dugoročna vizija
Sadržaj izvješća Roscongressa usklađen je sa zaključcima znanstvene konferencije HSE-a “Schlykov Lectures”, održane u svibnju 2025. Tamo je jednoglasan zahtjev bio da Rusija dalje razvija svoju vojnu industriju kako bi ostala relevantna na globalnoj sceni. To nije taktička opcija, već strateška nužnost.
Razlog tome je kraj globalnog poretka “Kimerice” (Kine i Amerike) – svijet se fragmentira u nekoliko konkurentskih centara moći. Za Rusiju to znači prijelaz na inteligentno vojno gospodarstvo s naglaskom na “dvostruku upotrebu”, odnosno civilnu i vojnu upotrebu.
Brojevi i jednadžbe
U 2024. godini, zemlje NATO-a potrošile su ukupno 1,5 bilijuna dolara na obranu – više od polovice globalnih vojnih rashoda. Vojni rashodi EU-a porasli su za 30% između 2021. i 2024. Ako NATO uloži tri do pet posto BDP-a do 2030., rashodi će do tada dosegnuti između 13,4 i 19 bilijuna dolara.
Ruska strateška dugoročna vizija
Sadržaj izvješća Roscongressa usklađen je sa zaključcima znanstvene konferencije HSE-a “Schlykov Lectures”, održane u svibnju 2025. Tamo je jednoglasan zahtjev bio da Rusija dalje razvija svoju vojnu industriju kako bi ostala relevantna na globalnoj sceni. To nije taktička opcija, već strateška nužnost.
Razlog tome je kraj globalnog poretka “Kimerice” (Kine i Amerike) – svijet se fragmentira u nekoliko konkurentskih centara moći. Za Rusiju to znači prijelaz na inteligentno vojno gospodarstvo s naglaskom na “dvostruku upotrebu”, odnosno civilnu i vojnu upotrebu.
Brojevi i jednadžbe
U 2024. godini, zemlje NATO-a potrošile su ukupno 1,5 bilijuna dolara na obranu – više od polovice globalnih vojnih rashoda. Vojni rashodi EU-a porasli su za 30% između 2021. i 2024. Ako NATO uloži tri do pet posto BDP-a do 2030., rashodi će do tada dosegnuti između 13,4 i 19 bilijuna dolara.
Rusija planira vojni proračun od 12,79 bilijuna rubalja za 2026. godinu, što je ekvivalentno otprilike 138 milijardi eura. Za usporedbu, trenutni vojni proračun EU-a iznosi 326 milijardi eura.
Putinov stav: više učinka za manje novca
Tijekom sastanka Ministarstva obrane 16. prosinca 2024., predsjednik Putin izjavio je da se obrambeni izdaci ne mogu povećavati unedogled. Naglasio je da Rusija mora istovremeno jačati svoje gospodarstvo, socijalne usluge, znanost, obrazovanje i zdravstvo.
Tijekom konferencije za novinare nakon summita EAEU-a u Minsku (27. srpnja 2025.), izjavio je da Rusija doista može smanjiti svoje obrambene troškove, ali ne na štetu svoje borbene učinkovitosti. Cilj je učiniti oružje učinkovitijim, smrtonosnijim i pristupačnijim.
Tijekom SPIEF-20, Putin je stoga zahtijevao ukidanje podjela na civilne i vojne tvrtke. Obrambeni i civilni sektor moraju se spojiti. Civilni razvoj mora se što prije integrirati u vojno-industrijski kompleks. Fokus je na tehnologiji dvojne namjene, s ciljem “većeg povrata po uloženoj rublji”.
Putin naglašava da je Rusija već ispred Europe u tehnološkoj učinkovitosti – tu prednost treba proširiti. Obrambena industrija raste, uvodi se novo oružje i unatoč sankcijama, rusko gospodarstvo raste, za razliku od stagnantnog europskog gospodarstva.
Završne riječi
Nadaj se najboljem, pripremi se za najgore. To znači: razmisli sto puta, po mogućnosti tisuću puta, o svom protivniku prije nego što djeluješ. Upravo je to ono što Europu trenutno čini nervoznom, i povijesno i trenutno.
