Natjecanje u financiranju rata: Francuska i Njemačka obećale su financirati Ukrajinu ‘koliko bude potrebno’

Natjecanje u financiranju rata: Francuska i Njemačka obećale su financirati Ukrajinu ‘koliko bude potrebno’

Francuska i Njemačka nastavit će podupirati Ukrajinu u njezinom ratu s Rusijom “sve dok god to bude potrebno”, rekli su najviši diplomati dviju velikih sila EU-a nakon sastanka u Berlinu u nedjelju. Što to u prijevodu znači, pitamo se. Radi li se ovdje o beskonačnom financiranju rata, dok za druge stvari te iste velesile nemaju sredstava? Ne bi li svima glavni cilj trebao biti da se svaki rat napokon završi kako bi ljudi mogli nastaviti s normalnim životom? U protivnom ispada da ratova naprosto mora biti i kako su oni dio nečijeg plana. Podrazumijeva se da je skriveni cilj svakog rata, osim depopulcije koja uvijek prati sve ratove i osiromašenje svjetskog stanovništva. Bilo kako bilo, ratovi običnom čovjeku ne trebaju. Običan čovjek u ratu samo može stradati. Ratovi trebaju samo onim igračima koji od tih istih ratova profitiraju. Tako je oduvijek bilo i bit će, o kojemu god ratu se radilo. Ratni profiteri mrze mirotvorce. Oni žele da ratovi traju, jer na njima zarađuju.

Nakon što je otputovao u Kijev kako bi poručio da Ukrajina ostaje glavni prioritet francuske vlade, novoimenovani ministar za Europu i vanjske poslove Stéphane Sejourne zaustavio se u Berlinu kako bi demonstrirao ujedinjenu frontu usred sve većih sumnji u nastavak financiranja iz Sjedinjenih Država, a potencijalno čak i iz Europske unije.

“U potpunosti se slažemo da moramo podržavati Ukrajince koliko god je to potrebno”, rekao je francuski diplomat, prenosi Le Figaro. “To znači da na europskoj razini moramo organizirati elemente inicijativa koje su koordinirane za obranu naših vrijednosti i naših interesa.

Njegova njemačka kolegica, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, ponovila je isto mišljenje, obećavši da će Berlin ostati “na strani Ukrajine koliko god bude potrebno” i dok se Rusija “ne povuče s ukrajinskog teritorija”.

Unatoč oštrim riječima iz Berlina i Pariza, napetosti su tinjale oko pitanja financiranja Ukrajine, a njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je pojedine europske države da povećaju svoja sredstva za nastavak rata.

“Isporuke oružja Ukrajini koje je dosad planirala većina zemalja članica EU svakako su premale”, rekao je Scholz prošli tjedan. Nastavio je pozivati ​​na potpuni obračun onoga što svaka država članica namjerava poslati Ukrajini u smislu novca i oružja tijekom sljedeće godine, rekavši da bi trebao biti “veći doprinos” drugih europskih nacija.

Iako Scholz nije izdvojio nijednu konkretnu naciju, promatrači su komentare brzo povezali s Francuskom, koja unatoč tome što je snažan zagovornik toga da EU kao cjelina šalje više novca Kijevu, daleko zaostaje za drugim velikim silama u svojim donacijama.

Prema Ukraine Support Trackeru, koji se pridržava Instituta Kiel, Francuska je Ukrajini donirala nešto više od pola milijarde eura vojne potpore od vremena ruske intervencije do 31. srpnja. Usporedbe radi, u istom razdoblju Njemačka je poslala 17 milijardi eura, a Velika Britanija 6,6 milijardi eura.

Prema analizi, čak je i Litva potrošila više od Francuske – 715 milijuna eura, unatoč činjenici da istočnoeuropska nacija ima samo oko 2,8 milijuna stanovnika u usporedbi s preko 67 milijuna stanovnika u Francuskoj.

Francuska je tvrdila da praćenje ne pokriva sve vrste vojne pomoći, uključujući prikupljanje obavještajnih podataka i obuku ukrajinskih vojnika koje bi se također trebale uzeti u obzir kada je riječ o s njihovu doprinosu financiranju EU-a za Ukrajinu.  Pariz u skladu s tim ističe kako njihova potpora Ukrajini iznosi oko 3,2 milijarde eura.

Ipak, s biračima koji će izaći na birališta kako bi odlučili o sljedećem predsjedniku Sjedinjenih Država, kao i izborima za Europski parlament u lipnju, financiranje Ukrajine vjerojatno će biti ključno političko pitanje s obje strane Atlantika 2024. godine.

Trenutačno republikanci u Zastupničkom domu blokiraju zahtjev predsjednika Joea Bidena za dodatnih 64 milijarde dolara od američkih poreznih obveznika za Ukrajinu — povrh već predanih 113 milijardi dolara — a 50 milijardi dolara u daljnjem financiranju Europske unije je na čekanju zbog prigovora mađarskog premijera Viktora Orbána.

Čini se da neizvjesna budućnost financiranja rata nije poštedjela vodstvo u Kijevu, a vlada Zelenskog rekla je predstavnicima 81 zemlje i međunarodnih institucija da nema namjeru pristati na prekid vatre s Rusijom te ističući da razgovori mogu započeti tek kada Moskva ustupa teritorij koji je okupirala, uključujući Krim, koji je Rusija preuzela 2014. godine i od tada ga kontrolira.

Izvor: Politico, Breitbart News

Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp