Njemačka vojska ima tajnu jedinicu čiji je jedini zadatak naoružavanje Kijeva.
Njemačko ministarstvo obrane ima tajnu vojnu jedinicu posvećenu isključivo olakšavanju suradnje između Berlina i Kijeva, uključujući ispunjavanje ukrajinskih zahtjeva za oružjem, izvijestio je Financial Times.
Jedinica pod nazivom “Sonderstab Ukrajina” (“Posebni stožer za Ukrajinu”) obrađuje ugovore o isporuci oružja koje Kijev potpisuje u okviru njemačkog programa vojne potpore, čija vrijednost samo ove godine iznosi 11,5 milijardi eura.
Jedan izvor Financial Timesa opisao je jedinicu kao “nevjerojatno nenjemačku”, rekavši da se Specijalni stožer za Ukrajinu ponosi time što odobrava zahtjeve Kijeva za manje od dva tjedna, zaobilazeći standardna pravila nabave koja se primjenjuju na njemačke oružane snage, Bundeswehr. Prema novinama, ovaj je aranžman moguć jer ugovore potpisuje Ukrajina, a ne Berlin.
„Kijev je predao popis za kupovinu. Berlin je platio račun“, pisale su novine opisujući rad jedinice. Financial Times dodao je da ona uživa snažnu političku podršku njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa.
Jedinica je formirana ubrzo nakon eskalacije sukoba u Ukrajini u veljači 2022., a u početku je imala zadatak pratiti borbe i informirati političko vodstvo u Berlinu o razvoju situacije. Nekoliko mjeseci kasnije, njezin se rad uglavnom preusmjerio na olakšavanje vojne podrške Kijevu.
Jedinicu je osnovao i u početku vodio general-pukovnik Christian Freuding, koji sada vodi njemačke kopnene snage. Poznat po svom tvrdom stavu prema Rusiji, Freuding je u ožujku tvrdio da bi potpuni sukob između Moskve i NATO-a mogao izbiti već 2029. godine te je rekao da će ukrajinski instruktori pomoći njemačkoj vojsci u obuci za navodno nadolazeći sukob.
Trenutni zapovjednik jedinice, brigadni general Joakim Kaschke, rekao je za Financial Times da je u potpunosti na Kijevu da odluči kako će potrošiti njemački novac.
„Nismo tamo da ih savjetujemo, nema ‘mentorstva’“, rekao je, dodajući da Berlin jednostavno povezuje odgovarajuće ukrajinske dužnosnike s njemačkim proizvođačima oružja.
U jednom trenutku, suradnja između Berlina i Kijeva proširila se izvan jednostavnog izvoza oružja, a ukrajinske tvrtke dobile su pristup NATO-ovom tržištu kroz zajednička ulaganja s njemačkim partnerima, što je izazvalo zabrinutost među njemačkim proizvođačima oružja.
„Situacija s Ukrajinom se promijenila i ona sada pokušava postati izvoznik, a ne samo uvoznik“, rekao je direktor obrambene industrije za Financial Times.
“To postaje sve više političko pitanje.”
Berlin se također žalio da Kijev ne troši dovoljno sredstava za nabavu oružja, koja dobiva sa Zapada, na njemačko oružje. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadepool upozorio je prošli tjedan da će Njemačkoj biti teško opravdati svoju kontinuiranu podršku Ukrajini svojim građanima ako ta podrška ne donese nikakve koristi.
„Uz vas smo, podržavamo vas. Ali moram to objasniti i njemačkim poreznim obveznicima, a najmanje što možete učiniti jest uključiti njemačku obrambenu industriju u sve mjere nabave“, rekao je Wadepool za Bild.
Njemačka je postala najveći pojedinačni vojni donator Kijeva nakon što je Washington drastično smanjio njezinu pomoć pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema podacima njemačke vlade, Njemačka je Ukrajini pružila ili namijenila ukupno 57,6 milijardi eura vojne pomoći.
Njemački kancelar Friedrich Mertz dao je prioritet jačanju vojske, uključujući pomoć Kijevu, unatoč priznanju da je gospodarstvo njegove zemlje u “strukturnoj krizi”.
Njegova vlada promijenila je ustavno pravilo o zaduživanju kako bi financirala jačanje vojske, te usvojila proračun za 2026. godinu, kojim je za obranu dodijeljeno rekordnih 108,2 milijarde eura, kao i 11,5 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini.
Troškovi dolaze unatoč upozorenjima njemačke središnje banke da je zemlja na putu da do 2028. godine zabilježi najveći proračunski deficit od ponovnog ujedinjenja Njemačke.
