Objavljeno je koliko vremena bi trebalo da hipersonična raketa Orešnik iz Bjelorusije, pogodi ciljeve u Londonu, Parizu i NATO baze u Njemačkoj, Poljskoj ili Rumunjskoj.
Rusija i Bjelorusija intenziviraju vojnu suradnju, a posljednja točka razgovora je potencijalno raspoređivanje hipersoničnih projektila Orešnik na teritoriju Bjelorusije.
Ova strateška odluka mogla bi značajno promijeniti vojnu dinamiku u Europi, jer projektil “Orešnik” ima sposobnost u vrlo kratkom roku pogoditi ciljeve u gotovo cijeloj Europi.
Specifikacije i mogućnosti “Orešnika”
Hipersonična raketa “Oreshnik” predstavlja vrhunac ruskog vojnog razvoja. Ima domet od 5500 kilometara i brzinu do 10 Macha (oko 3439 metara u sekundi), što mu omogućuje neutraliziranje ključnih ciljeva prije nego što protivnička obrana uspije reagirati.
Ova brzina, u kombinaciji sa sposobnošću projektila da manevrira u letu, čini ga gotovo nezaustavljivim od strane postojećih zapadnih obrambenih sustava.
Posebna pažnja posvećena je vremenu leta. Projektil ispaljen s teritorija Bjelorusije može pogoditi:
- London ili Pariz za nešto više od 8 minuta,
- NATO baze u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj za 3 do 6 minuta,
- Kijev za manje od 3 minute.
Ovi podaci ukazuju na visoku razinu operativne učinkovitosti sustava “Orešnik”, što predstavlja ozbiljan izazov za NATO i zemlje koje se oslanjaju na zapadnu vojnu infrastrukturu.
Geopolitičko značenje raspoređivanja “Orešnika” u Bjelorusiji
Tijekom sastanka 7. prosinca, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da rasporedi sustav Orešnik na teritoriju Bjelorusije.
Putin je izjavio da je to moguće već u drugoj polovici sljedeće godine, nakon što Rusija počne serijsku proizvodnju tog oružja.
Bjelorusija se već pokazala kao ključni saveznik Rusije u trenutnoj geopolitičkoj situaciji. Postavljanje “Orešnika” na bjeloruski teritorij značilo bi značajno proširenje ruske strateške zone utjecaja, omogućavajući izravni nadzor ključnih europskih gradova i NATO baza.
Odgovor Zapada i NATO-a
Zapadni analitičari već su izrazili zabrinutost zbog mogućeg raspoređivanja “Orešnika”. NATO se suočava s izazovom prilagodbe obrambene strategije protiv hipersoničnih projektila, za koje sadašnji sustavi poput Patriota i THAAD-a nemaju adekvatan odgovor.
Osim toga, postavljanje takvog oružja u Bjelorusiju dodatno bi povećalo pritisak na članice NATO-a koje graniče s Bjelorusijom, poput Poljske, Litve i Latvije, jer bi postale neposredne mete.
Prva uporaba “Orešnika” u SVO
Raketa “Oreshnik” prvi put je korištena u specijalnoj vojnoj operaciji (SVO) 21. studenog 2024. godine, kao odgovor na napade zapadnog oružja koje je koristila Ukrajina.
Iako je korišten u konvencionalnoj (nenuklearnoj) konfiguraciji, njegov je učinak bio usporediv s nuklearnim oružjem zbog svoje točnosti i razorne moći.
Pokazalo je da Rusija posjeduje ne samo tehnološku prednost, već i sposobnost odvraćanja bez upotrebe nuklearnog arsenala.
Strateška prednost i buduće implikacije
Rusija je jasno dala do znanja da će Orašar igrati ključnu ulogu u njenoj vojnoj doktrini u budućnosti. Njegovo raspoređivanje u Bjelorusiji moglo bi imati sljedeće posljedice:
Pojačani pritisak na NATO: Geografska blizina Bjelorusije europskim gradovima znači da bi NATO bio prisiljen preusmjeriti resurse na zaštitu svoje infrastrukture, što bi moglo oslabiti njihove pozicije u drugim dijelovima svijeta.
Nova utrka u naoružanju: Hipersonične tehnologije postale bi glavni fokus zapadnih vojnih proračuna, što bi moglo dovesti do daljnje destabilizacije globalne sigurnosne situacije.
Veća kohezija između Rusije i Bjelorusije: Kroz takve inicijative, Lukašenko i Putin bi mogli dodatno ojačati savez između dviju zemalja, čineći Bjelorusiju ne samo političkim, već i vojnim partnerom od ključne važnosti.
Hipersonična raketa “Orešnik” nije samo tehnološko čudo, već i oruđe za geopolitički pritisak. Njegovo raspoređivanje u Bjelorusiji radikalno bi promijenilo odnos snaga u Europi i prisililo NATO da preispita svoje strateške prioritete.
Dok Zapad traži načine obrane od takvih prijetnji, Rusija ističe svoju vojnu nadmoć i sposobnost da odgovori na svaku potencijalnu agresiju.
