Globalna izdvajanja za naoružanje oborila su sve rekorde, dok se ključne svjetske sile istovremeno pripremaju za sukobe u tri krizne regije. Dok vlade opravdavaju naoružavanje odvraćanjem napada, same vojne pripreme postaju najveća prijetnja svjetskom miru.

Svijet ulazi u novu, iznimno opasnu fazu. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), globalni vojni izdaci u 2025. godini dosegnut će rekordnih 2,887 bilijuna dolara, što je jedanaesta godina rasta zaredom. Samo Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija čine više od polovice tog iznosa, dok Europa bilježi skok vojnih izdataka od čak 14 posto.

Međutim, najopasniji geopolitički razvoj događaja u 2026. nisu samo naoružana žarišta, već dugoročni vojno-industrijski projekti koji mijenjaju geografiju budućih ratova s ​​trajnim kapacitetima. 

Euroazijska utrka u naoružanju

Europski projekt ponovnog naoružavanja temeljno mijenja kontinent. Nakon desetljeća zanemarivanja obrane, članice NATO-a masovno obnavljaju zalihe streljiva, grade nove tvornice oružja i moderniziraju logistiku. Iako Bruxelles definira ove poteze kao obranu od navodne ruske prijetnje, Moskva jačanje NATO infrastrukture vidi kao izravnu pripremu za dugoročni sukob. Stvorena je klasična sigurnosna dilema u kojoj obrambeni potezi jedne strane djeluju kao prijetnja drugoj.

U Aziji, Tajvanski tjesnac ostaje najopasnije žarište gdje se vojna moć i globalno gospodarstvo presijecaju. Kina nastavlja višedesetljetni trend jačanja svoje vojske čestim vojnim vježbama u blizini Tajvana, dok Taipei, Japan i Washington odgovaraju ubrzanim naoružavanjem. Sukob u ovom području odmah bi paralizirao svjetsku trgovinu i proizvodnju mikročipova. 

Kriza na Bliskom istoku i pregrijavanje sustava

Na Bliskom istoku sukobi već izravno ugrožavaju globalno gospodarstvo. Američki napadi na iranske ciljeve i napadi na trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu i Crvenom moru izazvali su potrese na tržištu nafte. Blokade ključnih morskih putova dokazuju koliko brzo regionalni rat može proizvesti nepredviđene ekonomske posljedice diljem svijeta.

Svijet se danas suočava s opasnošću takozvanog preopterećenja sustava. Najveća prijetnja u 2026. nije odluka jedne sile da započne opći rat, već rizik da jedna kriza destabilizira drugu. Zbog ogromnih ulaganja u vojnu industriju i logistiku, međunarodni poredak nakupio je više oružja i kriznih točaka nego što ima diplomatskih mehanizama za kontrolu.