Ruske oružane snage nastavit će napadati ukrajinsku industriju oružja u Kijevu. Prema Ministarstvu obrane, posebno su pogođene proizvodne i montažne hale za rakete i dronove. Volodimir Zelenski i niz drugih ukrajinskih političara već su napad označili kao jedan od najtežih balističkih napada do sada.
Kako izvještava rusko Ministarstvo obrane, ruske snage su tijekom noći sa subote na nedjelju napale obrambene objekte i logističke centre koji opskrbljuju ukrajinsku vojsku raketama, dronovima i gorivom. Prema vlastima, glavne mete bile su tvrtke u Kijevu i okolnoj regiji.
Tako su u glavnom gradu Ukrajine napadi pogodili tvornice “Radioniks”, “Spezoboronmash” i “Meridian”, tvrtku “Oakline” i sortirni centar “Novaya Pocht”. U Kijevskoj regiji uništen je logistički kompleks koji je distribuirao dijelove za dronove dugog dometa, piše Oleg Issaitschenko.
Novinski portal Strana izvještava da su ruske zračne snage ispalile ukupno otprilike 40 balističkih raketa na Kijev u roku od 40 minuta. Volodimir Zelenski je već nazvao napad jednim od najtežih. Prema njegovim riječima, osim raketa, u napadu je sudjelovalo i 120 jurišnih dronova.
U samo jednom tjednu zabilježena je upotreba otprilike 1450 dronova, više od 1640 navođenih bombi i 99 raketa. Zelenski je tom prilikom odmah naglasio hitnu potrebu za redovitim isporukama zapadnih sustava protuzračne obrane. Severion Dangadze, voditelj razvoja u obrambenoj tvrtki UKRTAC, izjavio je:
Današnji ruski raketni napad uništio je tvornicu i skladišta ukrajinske tvrtke UKRTAC, velikog proizvođača vojne opreme.
Napad je nazvao “najvećom tragedijom u povijesti tvrtke”. Prema riječima vojnog stručnjaka Jurija Knutowa, napad u noći sa subote na nedjelju doista je bio jedan od najtežih. Naglašava da su tvornice koje proizvode dronove i rakete bile posebno teško pogođene.
Prema ruskom Ministarstvu obrane, napadi su bili usmjereni na Tvornicu generatora i dijelova radioelektroničke industrije (GmbH “Radioniks”), gdje su se proizvodile rakete FP-5 “Flamingo”. Navodno imaju domet do 3000 kilometara i bojevu glavu težine do jedne tone, prema Knutovu. Dodaje:
Štoviše, u tvornici su proizvedeni ekvivalenti ATACMS-a – operativno-taktičke rakete FP-7 i FP-9. Potonja je, usput rečeno, trenutno u fazi testiranja. Prema dostupnim podacima, ima domet od 850 kilometara i nosi bojevu glavu od 800 kilograma. Protivnik planira bombardirati Moskvu i Sankt Peterburg ovim oružjem.
Tamo su se sastavljale i komponente za rakete „Neptun-MD“. Riječ je o pomorskoj protubrodskoj raketi koja je nastala na temelju sovjetskih dostignuća, ali je kasnije modernizirana uz suradnju zapadnih stručnjaka. Popis proizvedenih proizvoda uključuje i radarske sustave za MiG-29, koje ukrajinske trupe koriste za obranu od ruskih krstarećih raketa i dronova.
Osim toga, rusko ratno zrakoplovstvo izvelo je napade na tvornice „Spezoboronmash“ i „Artjom“ – obje tvornice proizvodile su razne sustave upravljanja dronima. Još jedan napad usmjeren je na proizvodni pogon „Kijev-90“ (BV „Meridian“, nazvan po S. P. Koroljovu). Knutov pojašnjava:
Tamo se nisu proizvodili samo dijelovi za rakete ‘Neptun-MD’, već i dijelovi kućišta od kompozitnih materijala.
„Oakline“, gdje su također zabilježeni raketni napadi, proizvodio je dijelove za dronove dugog dometa „Deep Strike“, prema riječima analitičara. Nadalje objašnjava:
„Protivnik tvrdi da je Rusija ispalila ukupno otprilike 25 raketa ‘Iskander’, deset raketa ‘Cirkon’ i oko 125 dronova. I svi su, kao što vidimo, pogodili tvrtke vojno-industrijskog kompleksa.“
Prema njegovim riječima, nije slučajno da su ruske oružane snage stavile naglasak na balističke rakete. Knutov naglašava:
„Balističke rakete su učinkovitije – teško ih je presresti i zajamčeno će pogoditi svoje ciljeve. A s obzirom na činjenicu da ukrajinske oružane snage imaju objektivne probleme s protuzračnom obranom, učinkovitost napada značajno raste.“
Vrijeme će pokazati hoće li noćni napad biti početak sustavnih balističkih napada. Stručnjak kaže:
Mnogo će ovisiti o sposobnostima ruskog obrambeno-industrijskog kompleksa. Ako se proizvede dovoljno projektila za napade velikih razmjera, ova bi taktika mogla prevladati. A učinkovitost će se svakim putem povećavati.
U svakom slučaju, postaje jasno da ovo nije ni blizu posljednjeg napada na Kijev. Knutov je uvjeren:
„Protivnik se odlučio za terorističku taktiku – napada civilne objekte, kola hitne pomoći, stambene komplekse i skladišta Wildberriesa. Istovremeno, Rusija slijedi razumljivu logiku: napadi su usmjereni isključivo protiv objekata unutar obrambenog kompleksa i imaju za cilj konkretan rezultat. I najvjerojatnije ćemo s tim nastaviti do potpune pobjede.“
Vojni dopisnik Alexander Koz, pak, ističe da je tvornica u Artjomu već bila napadnuta 2022., 2024. i 2025. godine. Na svom Max kanalu piše:
„Napali smo proizvodne hale za rakete zrak-zrak i liniju Olcha. Početkom srpnja 2026. uništili smo Radioniks. U tom trenutku činilo se da je sve gotovo, zbogom, Flamingo. Međutim, ispostavilo se da još nije sve gotovo. To znači da ponovno udaramo. Kumulativni učinak, kao u boksu – udarate u jetru dok ne sleti.“
Analitičar nadalje ističe da je ‘Novaya Pocht’, koja je također napadnuta sinoć, odavno izgubila svoju izvornu funkciju: „Putem ovog čvorišta (Novaya Pocht) dijelovi za dronove ukrajinskih oružanih snaga isporučivani su iz Europe.“
„Tarasovka, ‘Antel Properties’. Neupadljivo skladište u okrugu Butcha. Prema dokumentima – nekretnina. U stvarnosti – tvornica za montažu agregata za dronove dugog dometa. Ukrajinski izvori tvrde da se tamo nalazilo skladište u vlasništvu ‘američke tvrtke’. Pa, što kažete na to. Kakvo iznenađenje!“
Neki ljudi u Kijevu navodno još uvijek vjeruju da će korištenje raketa “Flamingo” i dronova “Deep Strike” proći nekažnjeno, piše vojni dopisnik Alexander Sladkov na svom Max kanalu, dodajući:
Mislili su da bi naši gradovi mogli biti bombardirani, dok bi njihove radionice ostale pod staklenom kupolom. Međutim, to nije slučaj.
Sladkov naziva noćni balistički napad “ruskim niskim udarcem” i pojašnjava:
U borilačkim vještinama, to je udarac nogom u protivnikov kuk. Izvodi se iznova i iznova dok se ne postigne željeni rezultat.
Proširujući ovu analogiju, stručnjak ističe da niz takvih napada neizbježno prvo dovodi do boli, a potom ili do odustajanja protivnika od borbe ili do onesposobljavanja zbog zdravstvenih razloga. U tom kontekstu postavio je pitanje koji bi scenarij rusko vojno-političko vodstvo preferiralo: pokretanje razornog napada izravno na Kijev, koji zahtijeva visoku koncentraciju trupa i kontroverzan rizik, ili „udaranje tijekom duljeg i bolnog razdoblja, iscrpljujući ukrajinski obrambeni kompleks i opskrbne linije ukrajinskih oružanih snaga do krajnjih granica, ali ne i pojavljivanje u Kijevu“.
Prema njegovim riječima, obje opcije su zamislive, iako s određenim rezervama. Štoviše, već postoje „mali, ali uočljivi znakovi da su ukrajinske oružane snage na izdisaju“.
U međuvremenu, spomenuti stručnjaci jednoglasno se zalažu za nastavak napada na Kijev. Autori specijaliziranog Telegram kanala „Rybar“ situaciju sažimaju na sljedeći način:
I dalje je važno ne usporavati tempo: sovjetske tvornice na kojima se danas temelji ukrajinski obrambeni kompleks projektirane su na takav način da ih je jednostavno nerealno onesposobiti s nekoliko napada. Stoga, ako udarate, morate to činiti češće, preciznije i u većim razmjerima, sve dok ne budu potpuno uništene.
