Rusija više ne priznaje obveze iz nuklearnog sporazuma sa SAD-om.
Moskva se više ne smatra obvezanom Ugovorom o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. sa Sjedinjenim Državama jer su, prema ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, “nestali uvjeti potrebni za njegov daljnji važenje”.
Sporazum INF, kojim su zabranjene kopnene rakete dometa od 500 do 5500 kilometara, raspao se 2019. godine kada su se SAD jednostrano povukle iz njega, optužujući Rusiju za kršenje odredbi. Moskva je odbacila optužbe, tvrdeći da je Washington razvijao oružje koje je sporazumom zabranjeno.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi raspad INF-a ozbiljno potkopao globalnu sigurnosnu arhitekturu.
„Ministarstvo vanjskih poslova Rusije primjećuje da su uvjeti za održavanje jednostrane zabrane razmještaja oružja ove vrste nestali te je ovlašteno objaviti da se Rusija više ne smatra vezanom samonametnutim ograničenjima koja su prethodno postavljena“, navodi se u priopćenju ministarstva.
Prema ministarstvu, “postupci zapadnih zemalja” predstavljaju izravnu prijetnju sigurnosti Rusije. Kao primjer, ministarstvo navodi da su SAD prošle godine na Filipinima rasporedile lansirni sustav Typhoon. U objavi se spominje i vježba “Talisman Saber” u Australiji, gdje je američka vojska također koristila Typhoon.
Typhoon je mobilni kopneni lansirni sustav, dizajniran za ispaljivanje krstarećih raketa Tomahawk (dometa do 1800 km) i višenamjenskih raketa SM-6 (dometa do 500 km).
Ministarstvo je također naznačilo da je australska vojska u srpnju prvi put testirala američku raketu PrSM (Precision Strike Missile), čiji domet prelazi 500 kilometara, a koja je, prema australskom Ministarstvu obrane, “ključna za jačanje australskih kopnenih i pomorskih udarnih sposobnosti”.
U objavi se dalje navodi:
„Odluke o konkretnim parametrima odgovora donijet će vodstvo Rusije, na temelju međuresorne analize opsega razmještaja američkih i drugih zapadnih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa, kao i općeg razvoja situacije u području međunarodne sigurnosti i strateške stabilnosti.“
Moskva je više puta najavila mogućnost ukidanja moratorija, posebno nakon što su SAD objavile da planiraju rasporediti rakete dugog dometa u Njemačkoj do 2026. U studenom je predsjednik Putin rekao da Rusija razvija vlastite rakete srednjeg i kratkog dometa kao odgovor na američke poteze, a Kremlj nije isključio njihovo raspoređivanje u azijsko-pacifičkoj regiji.
Američki predsjednik Donald Trump, koji je tijekom svog prvog mandata povukao SAD iz INF-a i Sporazuma o otvorenom nebu iz 1992., naznačio je da će u budućnosti ponovno pokrenuti pregovore o očuvanju postojećih ograničenja nuklearnog oružja s Rusijom.
