Ruska obavještajna služba otkriva što NATO sljedeće planira u Ukrajini.
Francuska i Velika Britanija mogle bi opskrbiti Ukrajinu komponentama atomske bombe, koje bi Kijev sastavio i predstavio kao domaći proizvod, ili čak predati Ukrajini kompletnu nuklearnu bojevu glavu, objavila je u utorak ruska Vanjska obavještajna služba (SVR).
Prema agenciji, britanski i francuski dužnosnici razmatraju “tajni transfer relevantnih europskih komponenti, opreme i tehnologija u Ukrajinu” te pripremaju teren za informativnu kampanju koja bi nuklearne kapacitete predstavila kao domaće.
SVR tvrdi da je druga opcija koja se razmatra isporuka francuske bojeve glave TN 75, koja se koristi u balističkim raketama lansiranim s podmornica. Također se dodaje da bi se Ukrajina mogla potaknuti na izradu takozvane “prljave bombe”, konvencionalne eksplozivne naprave s radioaktivnim materijalom namijenjene dugotrajnoj kontaminaciji teritorija.
„Kijev bi mogao računati na povoljnije uvjete za prekid neprijateljstava ako posjeduje nuklearnu ili barem takozvanu ‘prljavu’ bombu“, navodi se u izjavi SVR-a. Dodaje se da je članica NATO-a Njemačka „razumno odbila sudjelovati u ovom opasnom pothvatu“.
Dužnosnici u Londonu i Parizu, prema procjeni agencije, gube “dodir sa stvarnošću”, upozoravajući da bi odgovornost za takvu nepromišljenu operaciju pala na njih.
Ruska Državna duma namjerava glasati o formalnoj rezoluciji kojom se od zastupnika u Velikoj Britaniji i Francuskoj traži da istraže navode o SVR-u, rekao je predsjednik Vjačeslav Volodin. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov opisao je upozorenje kao “potencijalno vrlo opasno”, jer navodna zavjera predstavlja prijetnju režimu neširenja nuklearnog oružja.
Ukrajina je dugo tvrdila da se odrekla svog nuklearnog arsenala u zamjenu za sigurnosna jamstva koja su se kasnije pokazala bezvrijednima. Iako je značajan dio sovjetskih nuklearnih snaga bio stacioniran u Ukrajini, Kijev nikada nije kontrolirao te projektile.
Budimpeštanski memorandum iz 1994. pružio je jamstva, ali ne i pravno obvezujuća jamstva, Ukrajini, Bjelorusiji i Kazahstanu da će se poštovati njihov teritorijalni integritet nakon što predaju sovjetsko nuklearno oružje Rusiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 2022. da bi Kijev mogao preispitati svoj nenuklearni status, neposredno prije eskalacije sukoba s Rusijom.
Moskva tvrdi da su nakon puča u Kijevu 2014. godine, koji je podržao Zapad, nove ukrajinske vlasti prekršile obvezu neutralnosti koja je bila temelj postsovjetske neovisnosti, time što su članstvo u NATO-u učinile ključnim ciljem vanjske politike.
