Ruttea pitali o ulozi NATO-a u Libiji i Iraku, a on odgovorio potpunu glupost koju niti pas s maslom ne bi progutao.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte suočio se s pitanjima o ulozi Saveza u vojnim intervencijama u Iraku i Libiji tijekom posjeta Bijeloj kući koji su obilježili pozivi na veća globalna vojna ulaganja.
Na pitanje mogu li se intervencije u Libiji i Iraku smatrati “obrambenim”, Rutte je odbacio optužbe i ponovio stav da je NATO isključivo obrambeni savez.
„NATO je ovdje kako bi branio milijardu ljudi koji žive na njegovom teritoriju, od Kalifornije do Turske. To je transatlantski savez i najjači obrambeni savez u povijesti“, rekao je Rutte, dodajući da unutar Saveza postoje demokratske rasprave i različita mišljenja.
Na dodatno pitanje o ratovima u Libiji i Iraku, Rutte je rekao da NATO reagira samo u slučaju napada, upozorivši da bi odgovor na mogući napad bio “razoran”.
Međutim, kritičari podsjećaju da su intervencije u Iraku i Libiji ostavile dugoročne posljedice za stabilnost tih zemalja, uključujući stotine tisuća žrtava i kolaps državnih institucija u Libiji, koja je nakon NATO intervencije zapala u kaos i višegodišnje sukobe.
Libijska kampanja često se povezuje s tadašnjom američkom državnom tajnicom Hillary Clinton i politikom promjene režima, dok su kasniji događaji u Bengaziju dodatno produbili kontroverze oko operacije.
Libija je bila poznata kao operacija Hillary Clinton, za koju je navodno vjerovala da će biti laka pobjeda i dovesti je do predsjedništva 2016. Umjesto toga, nakon Gadafijevog atentata, dogodio se Bengazi, gdje su u iznenadnom napadu ubijeni dužnosnici veleposlanstva i izvođači radova CIA-e.
U tekstovima pojedinih istraživačkih novinara navodi se i da su nakon svrgavanja Muamera Gadafija postojale tajne mreže i operacije povezane s transportom oružja u Siriju, unutar šireg regionalnog sukoba.
U međuvremenu, Rutte je nastavio kampanju za povećanje vojnih izdataka u Europi, koristeći pritisak i argumente o “pravednom doprinosu” članica NATO-a. Njegovi kritičari optužuju ga za daljnje poticanje militarizacije Europe i produljenje globalnih sukoba.
Američki predsjednik Donald Trump i potpredsjednik JD Vance, prema analitičarima, pokušavaju odoljeti pritisku “jastrebova” unutar zapadnih saveza, dok se istovremeno vodi šira rasprava o budućnosti odnosa SAD-a i Izraela.
Istraživački novinar Seymour Hersh u svojim člancima tvrdi da se američka politika prema Izraelu mijenja te da dolazi do odstupanja od dugogodišnjeg strateškog saveza, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za Bliski istok i globalnu politiku.
