Stigle su nove upute NATO-a zemljama članicama vezano za nadolazeći rat

Stigle su nove upute NATO-a zemljama članicama vezano za nadolazeći rat

Advertisements

Stigle su nove upute NATO-a zemljama članicama vezano za nadolazeći rat.

Advertisements

Ruski predstavnik pri OESS-u upozorava da Europa vodi svoje narode u vrlo opasan sukob s Rusijom, a istodobno je središnjica NATO-a vladama država članica saveza poslala zastrašujuću direktivu! Hvatanje ljudi koji bježe od mobilizacije, praćenje kretanja osoba i bolnice se trebaju pripremiti za golem broj žrtava!

Ruski diplomat Dmitrij Poljanski u emisiji East Meets West with Olga and Tara upozorio je [1] da europske zemlje, prema njegovim riječima, poput mjesečara vode svoje stanovnike prema opasnom sukobu s Rusijom. Govorio je o mogućnosti da jedan jedini incident ili provokacija pokrene slijed događaja koji više nitko neće moći zaustaviti. Njegove riječi dolaze u trenutku kada je NATO objavio zahtjeve za civilnu pripravnost država članica za krize i sukobe. Poljanskijeva izjava predstavlja političko upozorenje, a dokument saveza opisuje konkretna područja u kojima države trebaju planirati funkcioniranje društva u izvanrednim okolnostima – razumije se, u vrijeme ratnog stanja u EU-u.

Poljanskijev položaj daje njegovom istupu znatnu težinu. U vrijeme objave intervjua stalni je predstavnik Rusije pri OESS-u i polazi od konkretnih nejavnih informacija dobivenih iza kulisa Vijeća sigurnosti UN-a, gdje je dugi niz godina radio kao zamjenik ruskog veleposlanika sve do 2025., a sada je u OESS-u. Njegovo je upozorenje stoga ključno s pozicije insajdera u visokim procesima globalnog upravljanja.

Advertisements

Prijepis odabranog dijela Poljanskijeva istupa – hrvatski prijevod koji je dostavila redakcija

Sve što vidimo, sa svime s čime se suočavamo u okviru OESS-a, u Europi i drugdje, vrlo je koordinirana kampanja protiv Rusije. Riječ je o pokušaju da se sve, uključujući OESS, iskoristi kao sredstvo hibridnog rata protiv Rusije. Ne znam koji je krajnji cilj ove igre jer se nalazimo u iznimno opasnoj situaciji – polako se približavamo potencijalno vrlo, vrlo, vrlo ozbiljnom sukobu i svaka provokacija, svaki incident koji se dogodi bez našeg sudjelovanja može nas dovesti do scenarija koji, nadam se, svi želimo izbjeći i koji je, s obzirom na razvoj događaja posljednjih mjeseci, postao vrlo vjerojatan.

Moj je zadatak također povećati svijest o toj činjenici kako bi ljudi shvatili da ovo nije računalna igra, već stvarni svijet, stvarna situacija i da je doista mnogo toga na kocki za cijeli kontinent. A ako europske zemlje računaju na poraz Rusije, mislim da je riječ o potpunom samozavaravanju i vrlo opasnim iluzijama. Jednostavno poput mjesečara vode svoje stanovništvo u ovaj vrlo, vrlo opasan sukob.

Kada diplomat govori o jednom jedinom incidentu, a iz toga može proizaći Treći svjetski rat

Najsnažniji dio Poljanskijeva istupa ne odnosi se na opće suparništvo Rusije i Zapada. Odnosi se na trenutak kada se političke prijetnje, premještanje vojnih snaga i vojne pripreme susretnu s događajem koji jedna strana procijeni kao napad, a druga kao pogrešku ili provokaciju. Upravo se tada odluke donose pod vremenskim pritiskom i s nepotpunim informacijama. Poljanski upozorava da se Europa približava takvom trenutku, a njegova izjava o „mjesečarima“ odnosi se na političare koji, prema njegovu mišljenju, pretpostavljaju da

Nekoliko dana ranije, 15. rujna 2026., NATO je objavio [2] NATO Resilience Baseline Requirements, odnosno temeljne zahtjeve za otpornost država članica. U tekstu se zahtijeva da vlade zemalja NATO-a i njihovo civilno planiranje budu sposobni podržavati vojne operacije i istodobno osigurati osnovne usluge stanovništvu u vrijeme krize – odnosno rata s Rusijom i u vrijeme ratnog stanja na području EU-a.

Izričito se bavi situacijama krize i sukoba; uz oružane napade, međutim, navodi i sabotaže, kibernetičke napade, prekide opskrbe, ekstremne vremenske uvjete i prirodne katastrofe, što je više pokušaj ublažavanja tog dokumenta kako se ljudi ne bi uplašili. Oznaka dokumenta ranije bi bila strogo povjerljiva, ali sada je prvi put u povijesti deklasificirana kao poruka Rusiji. Ono što u njemu stoji samo po sebi je dovoljno ozbiljno za javnu raspravu.

Kretanje stanovništva, granice, evakuacija, bijeg od mobilizacije i premještanje vojske

Treći temeljni zahtjev opisuje kontrolirano i nekontrolirano kretanje ljudi unutar države i preko njezinih granica. NATO od država članica traži planove i za priljev osoba koji premašuje dva posto broja stanovnika. Predviđa evakuaciju civila iz područja zahvaćenih krizom i sukobima, a u okolnostima neposredne životne ugroženosti dopušta „ograničavanje njihova kretanja radi zaštite države“. Posebno upozorava na situaciju u kojoj se ograničenim prometnim pravcima istodobno moraju kretati civili i vojne postrojbe. Dokument, dakle, ne predviđa samo vojnike na kartama glavnih stožera; računa i na velik broj ljudi koji će bježati od rata.

Advertisements

Iz toga se lako može zaključiti da je NATO već pripremio zatvaranje granica za ljude koji bježe od mobilizacije. Dokument doduše nigdje ne spominje mobilizaciju kako se ne bi širila histerija, ali to nije ni potrebno jer iz dokumenta logično proizlazi. Dokument govori o ratnoj krizi, a u takvom će slučaju u cijeloj EU vrijediti ratno stanje.

Treći zahtjev traži mehanizam koji će određivati prioritete na pravcima koje dijele civili i vojska. Upravo se u toj točki apstraktna riječ „otpornost“ pretvara u vrlo konkretno odlučivanje o cestama, vlakovima, gorivu i vremenu. Vlade bi trebale moći javnosti objasniti tko će odlučivati o tim prioritetima, kako će se oni objavljivati i kako će biti zaštićeni ljudi koji se nađu na putu.

Voda, hrana i zdravstvo te ugroženi izvori

Četvrti zahtjev bavi se zaštitom hrane, vode i povezane infrastrukture. Peti zahtijeva spremnost zdravstvenog sustava za velik broj žrtava i ozbiljne zdravstvene krize, uključujući zalihe medicinskog materijala, lijekova i krvi. Takve su formulacije snažan podsjetnik na ono što bi opsežan sukob značio izvan bojišta: prekinutu opskrbu, preopterećene bolnice i natjecanje civilnih i vojnih potreba za istim resursima.

NATO je ta područja uključio u zajedničko planiranje država članica i zahtijeva da se odgovarajući postupci uvježbavaju. Zaštita vode ključna je pri nuklearnim i konvencionalnim napadima na elektrane i crpne stanice, pri sabotaži, kontaminaciji ili dugotrajnom nestanku električne energije. Velik broj ranjenih može izazvati konvencionalni rat jednako kao i nuklearna razmjena.

Dokument NATO-a od 15. rujna 2026. – hrvatski sadržajni prijevod odabranih odredbi

Cjeloviti tekst dokumenta dostupan je na mrežnoj stranici NATO-a [2].

Temeljni zahtjev 3: Sposobnost upravljanja kontroliranim i nekontroliranim kretanjem osoba

Cilj 1: Države trebaju imati mjere i krizne planove za kretanje ljudi na svom teritoriju i preko granica, uključujući priljev koji premašuje dva posto njihova stanovništva. Planovi trebaju proizlaziti iz nacionalne procjene rizika i uzimati u obzir osnovne potrebe ljudi.

Cilj 2: Države trebaju pripremiti kontroliranu evakuaciju civila iz područja krize i sukoba. U slučaju opasnosti koja ugrožava život mogu prema potrebi ograničiti kretanje osoba radi njihove zaštite, pri čemu trebaju uzeti u obzir osnovne potrebe stanovništva.

Cilj 3: Države trebaju planirati i uvježbavati istodobno kretanje civila i raspoređenih vojnih snaga na istom području ako moraju koristiti ograničen broj prometnih pravaca. Dio toga treba biti i postupak za određivanje prioriteta pri prijevozu i pružanju potpore objema skupinama.

Temeljni zahtjev 4: Otporni izvori hrane i vode

Cilj 1: Osigurati pregled situacije, rano upozoravanje i zaštitu izvora hrane i vode te važne infrastrukture od prijetnji i rizika.

Cilj 2: Pripremiti i redovito uvježbavati planove za opskrbu civila hranom i vodom te za potporu vojnim operacijama tijekom krize i sukoba.

Cilj 3: Održati osnovno funkcioniranje sektora hrane i vodnog gospodarstva i tijekom dugotrajne krize, uključujući radnike, potrebne inpute i opskrbne veze.

Temeljni zahtjev 5: Suočavanje s velikim brojem žrtava i ozbiljnim zdravstvenim krizama

Cilj 1: Ojačati pripravnost cijele vlade i društva kako bi zdravstvene službe funkcionirale za stanovništvo, kao i kao potpora domaćim i savezničkim oružanim snagama.

Ciljevi 2–3: Poboljšati razmjenu zdravstvenih informacija između civilnih i vojnih tijela te uspostaviti sigurni pregled dostupnih kapaciteta.

Ciljevi 4–6: Pripremiti zajedničke krizne planove, osigurati zalihe medicinskog materijala, lijekova i krvnih pripravaka te redovito uvježbavati suradnju.

Advertisements

Poljanski postavlja pitanje shvaćaju li europske vlade koliko lako konfrontacija može prerasti njihove prvotne namjere, dok NATO u svom dokumentu traži od država članica da se pripreme za posljedice kriza proizašlih iz rata s Rusijom. Taj dokument NATO-a uopće nije slučajan. Riječ je o pripremi za rat s Rusijom, za što se priprema cijela Europa i europske zemlje članice NATO-a.

Svi procesi koji se odvijaju predstavljaju pripremu za sukob s Rusijom i nakon završetka izbora u Rusiji moguće je očekivati bilo što. Ponovno se rasplamsala rasprava o tome da EU želi konfiscirati zamrznutu rusku imovinu, iako se belgijska vlada i njezin Euroclear tome kategorički protive. Međutim, Europska unija je na rubu bankrota, doslovno potpuno propala. One dvije nesposobne briselske krave na vlasti u Bruxellesu (Leyenova i Kalašova) jednostavno pripremaju sve što je potrebno kako bi EU bila spremna za upravljanje ljudima u trenutku kada taj sukob s Rusijom počne.

Europa maršira u zagrljaj rata s Rusijom

Ako građani zemalja EU-a trebaju snositi posljedice tih planova, vlade moraju znati praktičan sadržaj mjera. Što će se dogoditi s evakuacijom kada će iste pravce trebati vojne kolone? Koliko će dugo trajati opskrba pitkom vodom u slučaju nestanka električne energije i tko će osigurati zamjensku opskrbu? Kakav kapacitet bolnice imaju za velik priljev ranjenih i tko će odlučivati o premještanju medicinskih zaliha? I kako brzo zatvoriti granice kako ljudi ne bi pobjegli od mobilizacije?

To su pitanja koja proizlaze iz tema dokumenta NATO-a i na njih ne može odgovoriti samo uvjeravanje da je država spremna. NATO je jednostavno poslao de facto ratnu direktivu, a to više nije nikakva zajebancija. Poljanskijevo je upozorenje stoga alarm koji ponovno dolazi s ruske strane, da se Europa približava sukobu s Rusijom. NATO je poslao direktivu, europska industrija prestaje s civilnom proizvodnjom automobila i transformira se u ratnu proizvodnju. Kremlj upozorava Prag i Bratislavu da prestanu sjediti na dvije stolice i prestanu slati Ukrajini oružje i streljivo iz privatnih ili poludržavnih tvornica oružja.

Puno priče o miru, ali oružje iz tvornica oružja i dalje pristiže u Ukrajinu, a Njuhačenko umače svoj nos u kokain iz Kolumbije i, kada mu to ne sjedne, ode sjesti na svoju zlatnu zahodsku školjku. A sve to plaća Europa. A budući da Europa nema toliko novca za financiranje Ukrajine, a budući da ni ruska imovina, čak i kada bi je ukrali, nije dovoljna za dulje vrijeme, jedini je put jednostavno uvlačenje cijele EU i europskih zemalja članica NATO-a u sukob s Rusijom, kako bi troškovi rata postali obvezni izdaci svih 27 zemalja EU-a.

To je plan koji su te dvije krave u Bruxellesu smislile. Ili im je to netko drugi došapnuo iz Londona, kamo dvaput mjesečno odlaze na konzultacije. Zato je NATO izdao direktivu za rat. Europa tako maršira ususret sukobu s Rusijom, a javnost je mirna, baš kao i prije Prvog i prije Drugog svjetskog rata. Marš prema ratu vidljiv je posvuda oko nas, ali većina će stanovništva to primijetiti tek u trenutku kada radio i televizija objave mobilizaciju i rat. Ni ovoga puta neće biti drukčije. Takva je jednostavno stvarnost.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements