Švedska mapira gradove koji bi mogli postati bojna polja u sljedećem ratu.
U Švedskoj se već neko vrijeme pokušava uvući cijela nacija u masovnu histeriju. Strahovi od rata temelje se na raznim informacijama, kao i političkim odlukama.
Nakon izbijanja rata u Ukrajini, u zemlji se pričalo o tome da će se rat uskoro proširiti na cijelu Europu, što je dovelo do povećane kupnje joda iz straha od nuklearnog rata.
Kasnije je val zgražanja izazvala odluka grada Göteborga, prema čijem je vodstvu bilo potrebno unaprijed osigurati tisuće grobova za pale vojnike.
Val užasa je sada zahvatio zemlju nakon što je stvoren popis općina koje će postati bojišta u sljedećem ratu, međutim, popis još nije javno objavljen.
Pitanje je kakav rat imaju na umu tvorci karte. Je li to rat s Rusijom – kako se čini na temelju očekivanja vanjskog neprijatelja – ili građanski rat koji će izbiti s ciljem stvaranja kalifata za „Nove Šveđane“?
To je nejasno, međutim, spomenuti rat s Rusijom vjerojatno bi bio nuklearni, u kojem slučaju ne bi bilo bojišta u pravom smislu te riječi.
Rat za budući kalifat bio bi konvencionalan, vođen oružjem koje se već gomila u džamijama i drugim mjestima. Ako bi mapiranje budućih “bojišta” imalo ikakvog smisla, morao bi to biti rat s onima koji su došli obogatiti Švedsku…
MSB je proveo svoje prvo veliko mapiranje rizika od 1990-ih, a 128 općina je procijenjeno kao one koje su u opasnosti da postanu ratna bojišta u slučaju budućeg napada, ali njihovi identiteti ostaju tajni.
Švedska agencija za civilne nepredviđene situacije (MSB) zajedno sa županijama razvila je novi dokument o planiranju temeljen na scenarijima švedskih oružanih snaga o tome kako bi se mogao izvesti napad na Švedsku.
Karta – koja je klasificirana – pokazuje da se 128 općina u zemlji nalazi u područjima povećanog rizika.
Prema MSB-u, rizična područja nalaze se u Norrbottenu, Mälardalenu, Gotlandu, Blekingeu i u lukama na zapadnoj obali.
Kada je SVT Nyheter pitao glavnog izvršnog direktora Mikaela Frisella trebaju li ljudi koji žive u takvim općinama biti zabrinuti, on je odgovorio:
„Ne, ne bi se trebali bojati, ali sada radimo na karti. Sljedeći korak je podijeliti planiranje regionalno i lokalno te sagledati rješenja gdje imamo nedostatke. I prije svega, početi komunicirati s građanima kako bismo vi i ja znali kakva je situacija i što učiniti ako se nešto dogodi“, kaže.
Ako se sklonište ne može osigurati lokalno, možda će biti potrebno preseliti stanovništvo. MSB je stoga također analizirao koja područja mogu primiti veće skupine.
„Vjerojatno je u sredini Švedske, malo zapadnije, bliže Norveškoj. Mislim da bi tamo trebalo biti u redu. Imamo velika vanjska područja s mnogo kabina u planinama koja bi mogla primiti mnogo stanovnika“, kaže Frisell.
Karta će sada biti podijeljena s općinama, koje će planirati lokalno i regionalno na temelju primljenog materijala.
Carl-Oskar Bohlin (M), ministar civilne zaštite, kaže da će karta pokazati kamo usmjeriti ulaganja u nadolazećim godinama.
„U nadolazećim godinama ulažemo značajna sredstva u zaštitu civilnog stanovništva, što će naravno biti osnova za planiranje kako ta ulaganja mogu izgledati. To će također biti osnova za planiranje gdje se smještaj može odvijati u najgorem slučaju“, kaže SVT.
Činjenica da je karta tajna nije dugoročno održiva, tvrdi sam MSB.
„U sljedećem koraku, kada to razložimo regionalno i lokalno i počnemo razgovarati s građanima, moramo razgovarati o činjenici da vi i ja živimo u rizičnom području. To ne može biti tajna“, kaže Mikael Frisell za SVT.
