Švedska priprema svoje stanovništvo za nuklearni rat, a vladini dokumenti objašnjavaju kako preživjeti nuklearni napad.
Neki od nas još se sjećaju vremena kada smo prolazili kroz slične obuke u školama u sklopu obrambenog odgoja. Čini se da slične upute od svoje vlade sada dobivaju i Šveđani.
Ova eskalacija ima sličnu svrhu kao zastrašivanje tijekom covida: narod mora prihvatiti bilo koju politiku koju će vlada provoditi. U ovom slučaju ratnu politiku.
Uplašeni narod tada pristaje na sve, iako na kraju očito neće doći do nuklearnog rata. Ono što političari očito više ne spominju jest činjenica da bi u takvom slučaju najvjerojatnije završio život na cijeloj sjevernoj hemisferi.
A to očito ne žele ni oni koji nastoje maksimalno eskalirati situaciju. Naravno, u interesu onih koji zarađuju na naoružavanju.
Ono što bi još prije nekoliko godina zvučalo kao scenarij hladnog rata sada postaje dio službene krizne pripravnosti u Švedskoj: država svojem stanovništvu objašnjava što će se dogoditi u slučaju nuklearnog napada i kako se čovjek nakon toga treba ponašati.
Švedski institut za obrambena istraživanja FOI objavio je 22. rujna dokument od 124 stranice pod nazivom „FOI informira o – Nuklearnom oružju.“ Dan kasnije institucija ga je predstavila javnosti.
Dokument je izričito namijenjen ne samo političarima, vojsci i civilnoj obrani, nego i široj javnosti.
Jessica Strömbro, voditeljica odjela za nuklearne prijetnje FOI-ja i autorica dokumenta, jasno formulira cilj: Švedska bi trebala biti „bolje opremljena“ u slučaju mogućeg napada nuklearnim oružjem.
To ne završava na teoretskim raspravama o odvraćanju ili nuklearnim arsenalima. FOI detaljno objašnjava što pokreće nuklearnu eksploziju: toplinsko zračenje, udarni val, ionizirajuće zračenje i radioaktivne padaline.
Posebno poglavlje bavi se zaštitnim mjerama, civilnom zaštitom, hitnim službama i medicinskom skrbi.
Posebno su zanimljive konkretne informacije za preživjele. Švedsko stanovništvo trebalo bi što prije nakon eksplozije potražiti sklonište i ostati tamo.
Poruka glasi: potražite zaštitu, ostanite zaštićeni i budite informirani. FOI upozorava da čak i jednostavne mogućnosti zaštite mogu imati značajan učinak ako se ne nalazite izravno u epicentru eksplozije.
U slučaju eksplozije na tlu, radioaktivne padaline mogle bi prema FOI-ju stići u određeno područje za otprilike 15 minuta. Prvi su sati stoga posebno ključni.
Ne preporučuje se spontani bijeg na veće udaljenosti. Svatko tko pokuša automobilom odvesti se što dalje mogao bi se tijekom najveće izloženosti zračenju naći nezaštićen na otvorenom.
Možda je bolje otići izravno u podrum ili u dio veće zgrade što dublje u njezinoj unutrašnjosti. Prema FOI-ju, automobili pružaju slabu zaštitu od radioaktivnih padalina.
Ljudi bi se također trebali pripremiti na dulji boravak u skloništu: preporučuju se zalihe za nekoliko dana. Radio ili mobilni telefoni trebali bi pomoći u dobivanju informacija, iako FOI istodobno upozorava da mobilne mreže nakon nuklearne eksplozije mogu biti ozbiljno narušene ili potpuno izvan funkcije.
Nova brošura nije prvi takav pothvat. FOI je već u veljači objavio izračune posljedica detonacije nuklearnog oružja u blizini švedskog grada.
Nässjö je poslužilo kao modelni grad. Istraživani su mogući brojevi ozlijeđenih i vrste ozljeda kako bi bolnice i hitne službe mogle planirati svoje kapacitete u slučaju rata.
Međutim, FOI je izričito naglasio da Nässjö nije odabrano zato što se napad na grad smatrao osobito vjerojatnim.
U travnju je uslijedila još jedna studija koju je naručila Švedska zdravstvena udruga. Simulirala je različite napade oružjem za masovno uništenje, uključujući izričito nuklearnu eksploziju usmjerenu na veliki grad ili vojni objekt.
Cilj je pripremiti švedski zdravstveni sustav za odgovarajući broj žrtava i obrasce ozljeda.
To pokazuje da nije riječ samo o jednoj informativnoj brošuri. Švedska sustavno proširuje svoje civilne pripreme za mogući nuklearni napad.
Naravno, to ne znači da Švedska ima informacije o predstojećem nuklearnom napadu. Sam FOI ne iznosi takvu tvrdnju.
Agencija svoj rad prije svega opravdava pogoršanjem međunarodne sigurnosne situacije i ciljem pripreme stanovništva i državnih struktura za najgori mogući scenarij.
Upravo je taj razvoj događaja, međutim, zanimljiv.
Tijekom nekoliko godina Europa je prešla put od vremena kada se nuklearni rat mnogima činio kao relikt hladnog rata do situacije u kojoj švedska državna istraživačka institucija objavljuje konkretne upute o tome što učiniti nakon nuklearne eksplozije, a bolnice izrađuju planove na temelju simuliranih nuklearnih napada.
Švedsko izvješće jasno pokazuje koliko se u međuvremenu promijenilo razmišljanje u području sigurnosne politike.
Nuklearni rat nije najavljen kao neposredna prijetnja. Ali ponovno se doživljava kao stvarni scenarij za koji bi država, zdravstveni sustav, hitne službe – a sada izričito i stanovništvo – trebali biti spremni.
Zajedno s često gotovo histeričnim naslovima mainstream medija (i to ne samo u Švedskoj), koji upozoravaju na navodno planirani napad Rusije, riječ je o načinu održavanja stanovništva u strahu.
Uplašenim građaninom, naime, mnogo je lakše upravljati. To su, uostalom, već isprobali tijekom covida…
