Istraživači sada omogućuju izravnu komunikaciju između dva ljudska mozga.
Nema riječi, nema ekrana, nema zvukova – samo čiste misli. Ono što se nekada smatralo znanstvenom fantastikom sada je rastuće područje istraživanja: Izravan prijenos neuronskih signala s osobe na osobu više nije vizija, već tehnološki napredak. Kao i svaki novi razvoj, i ovaj ima potencijal za zlouporabu.
Spektakularna demonstracija postignuta je prije više od deset godina u neuroznanstvenom laboratoriju u Španjolskoj : Dva ispitanika komunicirala su izravno putem svojih mozgova – bez jezika, bez gesti, bez tradicionalnih uređaja. Ispitanici su sjedili u odvojenim sobama, povezani samo neinvazivnim sučeljem mozak-mozak (BBI).
Jedan je zamišljao kako pomiče ruku – mentalni impuls koji je snimljen putem EEG-a, interpretiran umjetnom inteligencijom i prenesen u mozak drugoga putem transkranijalne magnetske stimulacije (TMS). Tamo je generirao opipljiv signal – neku vrstu unutarnjeg trzaja ili “mentalne geste”.
Prijemni mozak ispravno je reagirao s preko 85 posto točnosti – golemi skok za neurotehnologiju. Iako to nije bila telepatija u magičnom smislu, bio je to funkcionalni neuronski prijenos – misli kao podatkovni paketi.
Prava senzacija, međutim, leži u napretku postignutom u posljednjih 12 mjeseci. Međunarodni istraživački timovi razvili su nekoliko metoda koje bi mogle utrti put svakodnevnoj komunikaciji mozga:
- Brain2Qwerty:Ova nova metoda dekodira rečenice izravno iz EEG ili MEG signala. S točnošću do 81 posto (s MEG-om), cijele rečenice mogu se “promisliti i upisati” – bez tipkovnice.
- Neuroproteza koja pretvara mozak u glas:Istraživači u Kaliforniji razvili su sustav koji generira govor u stvarnom vremenu iz moždanih signala – sa zapanjujuće prirodnom intonacijom. Tračak nade, posebno za osobe s ALS-om.
- Ultrazvučno pojačani BCI-ji:Kombinacija EEG-a i fokusiranog ultrazvuka uvelike je poboljšala preciznost neinvazivnih sučelja – do 96 posto točnosti detekcije.
- Nosivi senzori s mikroiglama:Tim iz Georgije razvio je diskretne elektrode koje se postavljaju između dlaka. Omogućuju sate mobilnog otkrivanja misli bez glomaznih kapa ili gelova.
Komunikacija bez tijela
- Ovi razvoji pokazuju da koncept bestjelesne komunikacije više nije daleka vizija. Istraživači govore o “neuronalnom internetskom sučelju” u kojem se misli prenose poput podatkovnih tokova. U budućnosti bismo mogli:
upravljati strojevima čistom mišlju, - komunicirati s drugim ljudimabez otvaranja usta,
- Ubrizgati svjesne namjere u virtualne svjetovebez kontrolera ili tipkovnice.
Neki vojni stratezi već razmatraju “tihu koordinaciju”, dok neuroetičari upozoravaju na mogućnost da misli postanu manipulativne ili čak presretljive. Teoretski, takve bi se tehnologije u budućnosti mogle koristiti za manipuliranje biračima ili čak političarima – zastrašujuća pomisao. Ili što ako se nevini ljudi potiču na ubojstva putem ove tehnologije?
Između nade i opasnosti
Etička pitanja su barem jednako važna kao i tehnološki napredak. Tko kontrolira protok podataka u našim glavama? Postoji li “pravo na mentalnu privatnost”? Mogu li misli poslužiti kao dokaz u budućnosti? I što se događa kada strojevi iskoriste tu komunikaciju?
Jedno je jasno: utrka je počela. Dok tehnološki divovi poput Mete, Neuralinka i OpenBCI-ja eksperimentiraju s moždanim sučeljima, akademski instituti diljem svijeta rade na otvorenim, neinvazivnim alternativama.
Era monologa u glavi uskoro bi mogla završiti. Ljudi su naučili kodirati jezik, iskoristiti zvučne valove i slati digitalne signale – a sada počinju govoriti jezikom samih neurona.
