Prema nedavnoj studiji, nosivi uređaji mogu se koristiti za električnu manipulaciju ljudske DNK i programiranje gena za pružanje specifičnih medicinskih tretmana. Istraživači su uspjeli povećati proizvodnju inzulina u ljudskim stanicama korištenjem elektrogenetskog sučelja koje je odašiljalo električne struje za aktiviranje specifičnih gena.

Znanstvenici vjeruju da će korištenjem iste tehnologije s vremenom biti moguće primijeniti ljekovite količine različitih tvari za razne medicinske bolesti, poput dijabetesa, izravnim manipuliranjem ljudske DNK pomoću struje. Trenutačni trend u medicinskoj industriji je upotreba nosivih uređaja, poznatih kao medicinski nosivi uređaji, koji uključuju uređaje za praćenje fitnessa, biosenzore, mjerače krvnog tlaka i nosive uređaje za elektrokardiogram. Ti se uređaji nazivaju pametnim nosivim uređajima jer se mogu programirati da izdaju lijekove na zahtjev bez intervencije liječnika, slično nedavnim eksperimentima.

Jinbo Huang, molekularni biolog na ETH Zurich, i njegov tim razvili su uređaj pod nazivom Direct Current Actuated Regulation Technology ili DART. Ovo sučelje napajano baterijama koristi električnu struju za aktiviranje specifičnih genskih odgovora. Huang i njegovi kolege vjeruju da je DART značajan napredak koji će omogućiti korištenje nosive tehnologije za kontrolu gena u bliskoj budućnosti.

Elektronički i biološki sustavi funkcioniraju na radikalno različite načine i uglavnom su nekompatibilni zbog nedostatka funkcionalnog komunikacijskog sučelja, objašnjava studija. Dok su biološki sustavi analogni, programirani genetikom, polagano se ažuriraju evolucijom i kontrolirani ionima koji teku kroz izolirane membrane, elektronički sustavi su digitalni, programirani softverom koji se lako ažurira i kontrolirani elektronima koji teku kroz izolirane žice.

Istraživački rad raspravlja o potrebi elektrogenih sučelja za postizanje pune kompatibilnosti i interoperabilnosti između elektroničkih i genetskih sustava. Cilj istraživačkog tima bio je uspostaviti izravnu vezu između prirodne DNK ljudskog tijela i elektroničkih sustava. Prethodno su pokazali sposobnost električnog aktiviranja gena i DNK, a njihova najnovija studija koristi modificiranu tehnologiju za implantaciju ljudskih stanica gušterače u miševe s dijabetesom tipa 1.

Istraživači su potom koristili električno stimulirajuće akupunkturne igle kako bi uključili precizne gene uključene u regulaciju doza inzulina, hormona ključnog za liječenje dijabetesa, izvještava Vice o istraživanju. Kao rezultat toga, razina šećera u krvi modela miševa vratila se na normalu. Huang i njegov tim vjeruju da izum na kojem trenutno rade ima potencijal omogućiti nosivim uređajima da kontroliraju ekspresiju gena putem struje. To bi moglo dovesti do toga da se medicinski tretmani mogu povezati s internetom.

“Iako smo za provjeru koncepta odlučili koristiti DART-kontroliranu proizvodnju inzulina, trebalo bi biti lako povezati DART kontrolu s in situ proizvodnjom i doziranjem raznih biofarmaceutika”, zaključuje njezin članak. “Vjerujemo da jednostavna elektrogenetska sučelja kao što je DART, koja funkcionalno povezuju analogne biološke sustave s digitalnim elektroničkim uređajima, imaju veliki potencijal za razne buduće terapije temeljene na genima i stanicama.”

Ali što ako ova tehnologija padne u krive ruke? Kakav potencijal za zlouporabu postoji? To su pitanja na koja vjerojatno tek treba odgovoriti. Uostalom, radi se o petljanju s našim genima. Nešto što također može dovesti do nepredviđenih posljedica.


Pažnja:
Epoha se svakodnevno nalazi na meti sveprisutnih cenzora koji svim sredstvima rade na našem gašenju kao alternativnog medija koji djeluje potpuno neovisno i nije ni pod čijom kontrolom. Ukoliko vam se sviđa naš rad možete nas podržati skromnom donacijom, jer svaki vaš cent presudan je u našem opstanku.