“Umjereno gospodarstvo koje se oporavlja.” Ovako The Economist opisuje situaciju u Rusiji. Za Europu vrijedi suprotno. Ekonomski rat između EU i Rusije je onaj iz kojeg potonja izgleda izlazi kao pobjednik.

Cijene plina u Moskvi samo su djelić onih u Berlinu. Ruski prihodi od nafte i plina koji čine gospodarsku okosnicu izvoza te zemlje pali su za samo tri posto.

Blokiranje pristupa naprednu zapadnu tehnologiju pogodilo je znatno jače. No, sve ukazuje na to da je to privremeni problem koji Rusija rješava kupujući ono što joj treba negdje drugdje.

Procjenjuje se da je između četvrt i pol milijuna Rusa emigriralo kao rezultat događaja u proteklih šest mjeseci. Mnogi od njih su visokoobrazovani i predstavljaju odljev mozgova za Rusiju koji ima negativan utjecaj na gospodarstvo. Ovu brojku treba promatrati i u svjetlu približno 150 milijuna stanovnika Rusije.

Zbog nemira u Rusiji mnogi su podigli novac iz banaka. Neke su banke čak napustile rusko tržište, a ruska imovina u inozemstvu je zamrznuta. To bi moglo uzdrmati financijski sustav u velikim razmjerima, ali čini se da je najgore prošlo. Brojke pokazuju da su Rusi u rujnu u odnosu na veljaču povukli samo trećinu novca iz bankarskog sustava.

Inflacija, koja je u posljednje vrijeme bila visoka u Rusiji zbog ratnih sankcija i gospodarskih nemira, sada također pada. To je u isto vrijeme kada se drastično povećava na Zapadu.

Izvan ruske recesije

Općenito mišljenje The Economista je da je recesija u Rusiji sada gotova i da se rusko gospodarstvo oporavlja i jača. Ova analiza ne temelji se samo na službenim podacima o BDP-u, koji u slučaju Rusije nisu posve pouzdani.

Umjesto toga, podaci su prikupljeni iz različitih izvora koji daju naznake gospodarske aktivnosti i proizvodnje u Rusiji. U usporedbi s odgovarajućim podacima iz europskih zemalja, ekonomska situacija u Rusiji izgleda ružičastije nego u mnogim zemljama EU. Ruski uvoz sada se vratio na razinu prije sankcija EU-a i očekuje se da će se dodatno povećati.

U travnju se očekivalo da će BDP u Rusiji ove godine pasti za 8,5 posto. Ta je brojka sada smanjena na samo 3,4%. Primjetan je, ali savršeno upravljiv, prema analitičarima The Economista. Također, prema časopisu, nema naznaka da je pad BDP-a utjecao na to koliko Rusija može uložiti u svoju daljnju vojnu izgradnju. Naprotiv, na temelju predstavljenog nacrta proračuna za 2023.-2025., čini se da će ruska vlada u narednim godinama dodatno povećati vojnu potrošnju.

Izbjegavanjem ekonomskog kolapsa za koji se Zapad nadao da će značiti kraj Putinove vladavine, ruski je predsjednik danas siguran kao i prije, navodi The Economist.