Prema Georgievi, ljudi se moraju pripremiti za “nezamislivo” u svijetu nakon COVID-19 u svjetlu tekućeg rusko-ukrajinskog rata.

Georgieva je to komentirala tijekom panela Svjetskog vladinog samita koji je 14. veljače u Dubaiju organizirao Hadley Gamble s CNBC-a, gdje je također spomenula nedavne potrese u Turskoj i Siriji koji su ubili više od 36.000 ljudi.

Upitana koliko će ova godina biti teška, Georgieva je odgovorila da je svjetsko gospodarstvo još uvijek “na vrlo teškom mjestu i da se globalni rast usporava 2023., ali to bi mogla biti prekretnica”, ukazujući na pad inflacije u nekim zemljama .

“Ono zbog čega smo jako zabrinuti je jedno velika neizvjesnost”, rekla je Georgieva.

“Ono što su nas COVID i rat naučili jest da živimo u svijetu sklonijem šokovima. Ono što nas je naučio potres u Turskoj i Siriji je da razmišljamo o nezamislivom. Svi mi moramo promijeniti svoj način razmišljanja kako bismo bili puno agilniji i puno više orijentirani na izgradnju otpornosti na svim razinama, kako bismo se mogli bolje nositi s šokovima”, dodala je Georgieva, napominjući da otpor dolazi u obliku osiguravanja da svaka zemlja i njeno društvo bude jako.

MMF igra „ulogu stabilizacije“ u Ukrajini

Na drugom mjestu u utorak, Georgieva je rekla da MMF mora odigrati “stabilizirajuću ulogu” u ratu u Ukrajini, dodajući da će naciji trebati oko 40 do 48 milijardi dolara kako bi gospodarstvo ove godine funkcioniralo.

Prema Georgievi, koja je publici rekla da je njezin brat oženjen Ukrajinkom, MMF radi s Ukrajinom kako bi joj pružio savjete o tome kako voditi “ratnu ekonomiju” od početka ruske invazije u veljači prošle godine.

Dodala je da je MMF financirao dva paketa vrijedna 2,7 milijardi dolara vlastitih sredstava Ukrajini od početka rata. To je povrh pomoći koju pružaju zapadne nacije poput SAD-a.

U prosincu 2022. Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, rekla je austrijskim novinama Die Presse da će samo za obnovu oštećene ili uništene infrastrukture Ukrajine biti potrebno oko 500 milijardi eura.

U rujnu je Svjetska banka, u zajedničkoj procjeni s ukrajinskom vladom i Europskom komisijom, procijenila da trenutni trošak obnove i oporavka u Ukrajini iznosi 349 milijardi dolara.

Komentari Georgieve dolaze nedugo nakon što se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao s višim članovima JP Morgan Chasea u Kijevu kako bi razgovarali o stvaranju platforme usmjerene na privlačenje ulaganja privatnog kapitala za obnovu Ukrajine i pomoć u poslijeratnom gospodarskom rastu.

NATO kaže da je Ukrajini potrebno više streljiva

Ukrajinska vlada i bankarski div ranije su potpisali memorandum o razumijevanju o tom pitanju, prema kojem će JP Morgan savjetovati ukrajinsku vladu o pitanjima koja se odnose na financijsku stabilizaciju, razvoj i koordinaciju strategija za refinanciranje i restrukturiranje duga, dobivanje suverenog bonitet, između ostalog i digitalizacija gospodarstva.

Dana 13. veljače, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je više saveznika da Ukrajini dostave više streljiva nakon što je prethodno rekao da su ruske snage već pokrenule novu ofenzivu uoči prve godišnjice sukoba.

“Ne vidimo znakove da se predsjednik Putin priprema za mir. Ono što mi vidimo je suprotno, on se priprema za novi rat, za nove ofenzive i nove napade”, rekao je Stoltenberg novinarima.

“Ovo je postao mukotrpan rat iscrpljivanja, a samim tim i bitka logistike. Kada je riječ o topništvu, trebamo streljivo, trebamo rezervne dijelove, trebamo održavanje, trebamo svu logistiku kako bismo osigurali da smo u stanju održati ove sustave naoružanja”, dodao je Stoltenberg.

Kao odgovor na Stoltenbergove komentare, Kremlj je optužio NATO da je organizacija koja je “neprijateljska” prema Rusiji i da se sve više uključuje u rat u Ukrajini.

“Trudi se što je više moguće da svoju upletenost u sukob oko Ukrajine učini što jasnijom”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.