Ako je gospodarska i financijska kriza 2008./2009. već bila skupa stvar, trenutna energetska kriza mogla bi je staviti u sjenu u smislu ekonomskih i financijskih učinaka u Europi. Sa sankcijama i embargom protiv ruskog financijskog i energetskog sektora te rezultirajućim potresima na europskim energetskim tržištima, postaje vrlo skupo za vlade. Jer bez obuzdavanja eksplozivnih cijena energije, koje ionako sve više ljudi tjeraju u siromaštvo, a sve veći broj tvrtki u nelikvidnost, socijalni bi mir bio u opasnosti.

Bruegel think tank sada je objavio brojke koje pokazuju razmjere dosadašnje državne pomoći u vezi s energetskom krizom. Prema tome, zemlje EU potrošile su ukupno 681 milijardu, Velika Britanija 103, a Norveška 8 milijardi. Dakle ukupno oko 792 milijarde eura, i to od rujna 2021. Najviše je potrošila Njemačka s gotovo 270 milijardi eura. Taj broj također predstavlja značajno povećanje u odnosu na 706 milijardi eura spomenutih prije tri mjeseca. Također se može pretpostaviti da će se dodati još deseci milijardi eura u tekućoj godini, budući da je energetska kriza daleko od kraja – pa čak i u nadolazeća bi se zima mogla pogoršati.

Veliki je problem što taj državni novac ne donosi nikakve strukturne pomake. Iako će se položaj mnogih kućanstava i poduzeća donekle ublažiti, rastuće kamatne stope osigurat će da će ta sredstva (dobivena na pumpu) znatno poskupjeti servisiranje duga pojedinih zemalja. Zahvaljujući kamatama i složenim kamatama, buduće generacije i dalje će morati platiti visoku cijenu (i značajno veće poreze – ali što ako uništite vlastitu industrijsku bazu?) za neodgovorne politike vođene ideologijama koje su u potpunosti suprotne ekonomskim interesima Europe.

Bruegel think tank, međutim, nije osobito zabrinut zbog ekonomske štete uzrokovane sankcijama, već poziva vlade da se usredotoče na potporu kućanstvima s niskim primanjima. Za sve više vlada raspoloživa financijska sredstva već polako ponestaju.