Predsjednica Komisije Europske unije Ursula von der Leyen u trenutku najveće financijske krize i divljajuće inflacije koja doslovno proždire sve pred sobom dižući nezaustavljivo cijene osnovnih životnih potrepština, najavila je da će EU iduće godine Kijevu dati 18 milijardi eura novca građana Europske Unije, za nastavak borbe protiv Rusije.
Najnovije obećanje dano je drugog dana summita čelnika EU-a u Bruxellesu, gdje se raspravlja o daljnjoj potpori Ukrajini. Prema Von der Leyen, Kijev procjenjuje da mu je potrebno 3-4 milijarde eura svaki mjesec “za osnovne stvari” za vođenje države.
Do sada je ove godine blok Kijevu osigurao 19 milijardi eura. Gledajući unaprijed do 2023., EU se obvezuje davati Kijevu 1,5 milijardi eura mjesečno. Očekuje se da će preostala mjesečna donacija za ukrajinsku vladu dolaziti iz džepova američkih poreznih obveznika i međunarodnih institucija, kaže von der Leyen.
Dok se Amerikanci i Europljani podjednako bore s vrtoglavom inflacijom i sve većim cijenama energije, čini se da su njihove vlade vrlo odlučne nastaviti slijevati desetke milijardi dolara u Ukrajinu kako bi financirale korumpiranu vladu i održale NATO-ov proxy rat. “Vrlo je važno da Ukrajina ima predvidljiv i stabilan protok prihoda”, rekla je von der Leyen.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se čelnicima EU na summitu i iznio nekoliko zahtjeva. Želi “nove snažne” sankcije Rusiji i Iranu. Zelenski krivi Teheran za napade Moskve bespilotnim letjelicama, ali nema definitivnih dokaza da su Iranci Moskvi prodali to oružje. Unatoč ponovljenom poricanju od strane Rusije i Irana, EU i Velika Britanija ovaj su tjedan uvele nove sankcije Iranu zbog optužbi da je Rusija bombardirala Ukrajinu iranskim dronovima.
Štoviše, Zelensky je zatražio od EU više protuzračnih i proturaketnih obrambenih sustava. Posljednjih tjedana Berlin je postavio prvi od četiri sustava protuzračne obrane IRIS-T, a Pariz je obećao više sustava protuzračne obrane. Zelenski je također upozorio da će pojačani zračni udari Moskve na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, izazvani opetovanim ukrajinskim terorističkim napadima i granatiranjem unutar Rusije, dovesti do izbjegličke krize u Europi.
“Ruski teror nad našim energetskim postrojenjima ima za cilj stvoriti što više problema s električnom energijom i grijanjem za Ukrajinu ove jeseni i zime kako bi se što više Ukrajinaca preselilo u vaše zemlje”, rekao je Zelenski na summitu. EU sada traži načine kako pomoći Ukrajini da obnovi opskrbu strujom i vodom, rekla je von der Leyen.
U isto vrijeme, njemački parlament odobrio je veliki paket pomoći od 200 milijardi eura za pomoć kućanstvima i tvrtkama dok trpe energetsku krizu uzrokovanu napadom sankcija Rusiji koje je predvodio Washington. Prije rata Rusija je opskrbljivala otprilike trećinu plina u Europi, a Njemačka je ovisila o Moskvi za više od polovice opskrbe plinom. Nakon sabotaže plinovoda Sjeverni tok, ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio je isporuku plina Europi preko neoštećenog voda u Sjevernom toku 2. Berlin je brzo odbio tu ponudu.
Trenutno postoje glasine da su članovi GOP-a u Zastupničkom domu frustrirani mentalitetom “bjanko čekova” prema Ukrajini…
Tucker Carlson on Zelensky calling for more funding from the US: "Some uppity foreigner in a t-shirt demanding money for his 'critical economic needs'? We have critical economic needs too, buddy. Who are you troll? Go away." pic.twitter.com/pJvtjoqDl4
— The Post Millennial (@TPostMillennial) October 14, 2022
Državni tajnik Anthony Blinken slavio je eksplozije u Baltičkom moru, koje su uzrokovale vjerojatno najveće curenje plina metana u povijesti, opisujući napad kao “ogromnu stratešku priliku za godine koje dolaze”.
Prije nego što budu smijenjeni nakon izbora i završetka mandata u siječnju, članovi obiju stranaka u američkom Kongresu navodno planiraju proslijediti još jedan veliki paket pomoći Ukrajini. Brojka o kojoj se govori je 50 milijardi dolara. Ovo bi trebalo zadržati rat Kijeva još godinu dana, ali taj će se broj vjerojatno povećati. Washington je već financirao ukrajinski rat ove godine s više od 67 milijardi dolara, uglavnom vojnom pomoći, čime bi se ta brojka popela na više od 115 milijardi dolara.