Nakon rata dolazi digitalni ID: Gaza bi trebala biti digitalno obnovljena za 2,45 milijardi dolara

Dok Pojas Gaze čeka golemu fizičku obnovu, istodobno bi trebala nastati i nova digitalna infrastruktura. Plan obnove Odbora za mir (Board of Peace), predstavljen 23. rujna u New Yorku, vrijedan je 2,45 milijardi američkih dolara – a jedan od njegovih šest središnjih stupova je „digitalna transformacija“. To ne uključuje samo mobilnu mrežu i digitalne državne službe, nego izričito i digitalni identitet za stanovništvo.

Prema podacima Biometric Updatea, program ukupno obuhvaća 66 projekata i trebao bi biti proveden u roku od šest mjeseci. Planirano je ponovno uspostavljanje 4G pokrivenosti, izgradnja podatkovnih centara te digitalizacija zdravstvenog i obrazovnog sustava. Međutim, središnji dio trebao bi biti sustav digitalnog identiteta, koji bi zauzvrat trebao stvoriti temelj za sveobuhvatan digitalni ekosustav državne uprave. Time bi se administrativni procesi i pristup uslugama objedinili i pojednostavili.

Time se radi o mnogo više od bržeg pristupa internetu. Digitalni identitet u budućnosti bi mogao postati središnja poveznica između stanovnika, vlasti i, moguće, financijskog sustava.

Kako bi takav sustav mogao izgledati, Atlantic Council već je skicirao u srpnju. Američki think tank predlaže rješenje koje se temelji na blockchain tehnologiji, odnosno decentraliziranim registrima. Građani bi mogli pohranjivati kriptografski potpisane dokaze identiteta u digitalni novčanik te nadležnim tijelima ili pružateljima usluga svaki put dostaviti samo potrebne podatke.

Posebno dalekosežna mogla bi biti povezanost s financijskim sustavom. Prema prijedlogu, digitalni ID mogao bi biti povezan s financijskim računima kako bi se olakšale elektroničke provjere identiteta – takozvani eKYC – kao i plaćanja.

Biometrijski postupci također su dio razmatranja. Predlaže se višestupanjski sustav: jednostavne provjere identiteta za manje osjetljive usluge, kontrole na temelju dokumenata kod financijskih transakcija te potpuna biometrijska verifikacija za visokosigurnosne primjene.

Upravo tu počinje politička i društvena osjetljivost. Biometric Update i sam upućuje na već izražene bojazni da bi planirana kombinacija digitalnog identiteta, digitalnih novčanika i biometrijske verifikacije mogla postati mehanizam nadzora.

Time obnova Gaze dobiva dimenziju koja daleko nadilazi kuće, ceste i bolnice. Paralelno s fizičkom infrastrukturom trebala bi nastati digitalna arhitektura putem koje bi se mogli organizirati identitet, državne usluge i moguće financijske transakcije.

Zagovornici u tome vide mogućnost da se nakon rata i razaranja brzo ponovno uspostave funkcionalne administrativne i financijske strukture. Međutim, ključna pitanja ostaju: Tko kontrolira ovu infrastrukturu i podatke pohranjene u njoj? Koje će usluge ubuduće biti povezane s digitalnim identitetom? Koliko će njegovo korištenje u stvarnosti biti dobrovoljno? I koji će zaštitni mehanizmi spriječiti da sredstvo obnove postane instrument sveobuhvatne kontrole?

Gaza bi se time mogla obnoviti ne samo fizički. Istodobno bi mogao nastati nacrt za digitalno upravljani Pojas Gaze, u kojem bi digitalni identitet mogao postati središnji ključ za državne institucije, usluge i, moguće, financijski sustav.