Znanstvenici smatraju da će do 2050. godine ljudi morati potpuno promijeniti svoj životni stil, a s njime i popise omiljenih namirnica za kupovinu. Uzrok ovih promjena je neodrživ način uzgoja biljaka u poljoprivredi kao i pogoršanje klimatskih promjena.
Do 2050. prehrana će zahtijevati potpunu promjenu navika. Globalna potrošnja voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki morat će se udvostručiti, a potrošnja crvenog mesa i šećera morat će se smanjiti za više od 50 posto. Prehrana bazirana na biljnoj bazi, s malo namirnica životinjskog podrijetla, zdrava je i ekološki dobra”, kaže dr. Walter Willett sa Sveučilišta Harvard, a prenosi “Ekovočka”.
Kako će izgledati obiteljski tanjur za večeru 2050. godine?
Algi i drugih morskih plodova bit će puno više, osobito uz sve veće iscrpljivanje hranjivih tvari iz tla, što je uzrokovano trenutnim uvjetima sadnje i održavanja. Dobra stvar je što se ovakva hrana lako uzgaja i spremna je za konzumaciju u kratkom vremenu, a puna je proteina, željeza i antioksidansa. Oni koji su uživali u dodavanju spiruline svojim smoothiejima već znaju zdravstvene dobrobiti konzumiranja ove vrste hrane. Alge će postajati sve važnije, jer daju više proteina od onoga što se uzgaja na zemlji, poput soje. Njegova posebna vrsta je morska trava za koju se vjeruje da se sve češće pojavljuje u trgovinama. Morske alge su izvor hrane stoljećima, a predviđanja su da će uskoro postati dio prehrane, u pripremi slanih do slatkih jela.
Iako većina ljudi u svakodnevnoj prehrani koristi grah, mahunarke i orašaste plodove, njihova će potrošnja biti još veća. Te će namirnice biti zastupljenije od mesnih prerađevina, jer se njihovom proizvodnjom manje šteti ukupnoj proizvodnji hrane i manje šteti okolišu. Uzgoj trava, leće i orašastih plodova do 2050. povećat će se sa 100 na 200 posto, dok će se proizvodnja mesa kao izvora proteina smanjiti za 75 posto od današnje proizvodnje. Kako predviđa “Svjetski ekonomski forum”, uskoro će planet ostati bez izvora proteina, a do 2050. godine stanovništvo će dosegnuti 10 milijardi ljudi koji moraju imati ovaj nutrijent u svojoj prehrani.
Proizvodnja laboratorijski uzgojenog mesa jedno je od rješenja koje bi osiguralo dovoljno proteina za ljudsku prehranu. Ovakvo meso već je uveliko dostupno, a njegova proizvodnja svakim danom raste. Proizvodni proces uključuje korištenje životinjskih stanica u laboratoriju, kako bi se proizvelo meso bez trošenja resursa i prostora koji trenutno zauzimaju farme. Iako mnogi laboratoriji tek počinju s proizvodnjom, ova vrsta mesa već se uvelike prodaje u Singapuru.
Za one koji ipak žele jesti proizvode životinjskog podrijetla, dobra vijest je da je osim laboratorijski uzgojenog mesa moguće jesti i insekte. Iako ih već konzumiraju ljudi diljem svijeta, one će sve više postajati važan izvor proteina, tim više što uzgoj insekata zahtijeva manje prostora od uzgoja drugih životinja, pa čak i biljaka. Također, kućni ljubimci će umjesto mesa jesti insekte.
Još jedna od namirnica bez koje je trenutno nemoguće zamisliti dan je pšenica, kao i svi ukusni kolači, kolači i kruhovi koji se prave od nje. Pšenicu će u narednim desetljećima zamijeniti žitarice i pseudožitarice. Pšenica koja se trenutno koristi godinama je bila podvrgnuta selektivnom uzgoju, genetski je modificirana, što je rezultiralo osjetljivom biljkom koja se teško prilagođava klimatskim promjenama. Umjesto toga, ljudi će jesti različite žitarice, uključujući pseudožitarice koje tehnički nisu niti žitarice niti trave. Preporuka je da se ljudi okrenu uzgoju kvinoje, amaranta, heljde u svojim vrtovima, a ovakva prehrana olakšat će i sveprisutne probleme s glutenom kod ljudi diljem svijeta.
Tužna vijest za ljubitelje voća je da će neke vrste omiljenih voćaka polako početi nestajati zbog klimatskih promjena. Trenutno je ova klimatska promjena uzrokovala povećani urod banana, pa se na godišnjoj razini u svijetu pojede oko 100 milijardi banana. Ono što stručnjaci najavljuju je očekivani pad prinosa ovog voća, pa će ono postati manje dostupno i naravno skuplje. Na mjesto ovog voljenog voća doći će lažne banane. Ove su banane već glavna namirnica u Etiopiji i očekuje se da će postati vrlo tražene diljem svijeta. Samo 15 lažnih biljaka banana moglo bi hraniti jednu osobu godinu dana. Lažne banane imaju veliki broj kalorija, zbog čega je biljka dobila nadimak “drvo protiv gladi”, a plodove daje tijekom cijele godine.
Stručnjaci smatraju da se prije svega treba okrenuti domaćoj proizvodnji, održivom uzgoju, kupnji s domaćih gospodarstava, sezonskoj hrani i pretežno biljnoj prehrani. Iako se na pragu 2023. čini da je ovakva lista namirnica izašla iz nekog znanstveno-fantastičnog filma, činjenica je da se ovaj prijelaz neće dogoditi “preko noći” da će se te namirnice postupno sve više uvoditi u prehranu.
