Hrvatska gospodarska komora (HGK), komentirajući najnoviji podatak o rastu hrvatskog gospodarstva u trećem kvartalu za 5.2 posto na godišnjoj razini, najavljuje da bi ove godine stopa rasta BDP-a lako mogla premašiti 6 posto, no i napomenuli su da u zadnjem kvartalu očekuju daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti.

DZS je u petak 25. studenog, objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao 5.2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8.7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od korona-krize. 

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju na kvartalnoj razini palo 0.4 posto.

“Usporavanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj je zapravo očekivano, no valja imati na umu da bi prosječna stopa realnog rasta BDP-a ove godine vrlo lako mogla biti viša od 6 posto”, izjavio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. 

U prva tri kvartala 2022. godine gospodarstvo je raslo po realnoj stopi od 7.1 posto na godišnjoj razini.

Sve ključne sastavnice BDP-a, kako je naveo, doprinose gospodarskom rastu ove godine, a investicijska aktivnost u trećem kvartalu porasla je 8 posto na godišnjoj razini.

“U zadnjem kvartalu očekujemo daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti s obzirom na recentan pad narudžbi u njemačkoj ekonomiji, koji se u određenoj mjeri već nazire u službenoj statistici”, istaknuo je ekonomist Šaravanja.

Dok je u Europskoj uniji BDP rastao 0.2 posto u odnosu na prethodni kvartal, u Sloveniji (-1.4 posto), Češkoj (-0.4 posto), Mađarskoj (-0.4 posto) i Austriji (-0.1 posto), čiji su industrijski sektori još bliže vezani uz njemački industrijski sektor nego hrvatski, već je evidentno usporavanje aktivnosti u trećem kvartalu.

“Tako nam se čini da su prognoze rasta za Hrvatsku u 2023. godini od vladinih 0.7 posto i 0.8 posto (OECD) najrealnije od svih koje pratimo”, naglasio je Šaravanja.

Iduće će godine, prema njegovim riječima, hrvatsko gospodarstvo karakterizirati osjetno usporavanje rasta. “Najveći negativni rizik izgledima je inozemno okruženje, pogotovo gospodarska kretanja u europodručju”.

“Ulazak u europodručje za nešto malo više od mjesec dana i vjerojatno pristupanje šengenskom prostoru, zasigurno dugoročno, ali i dogodine predstavljat će veliki vjetar u leđa gospodarstvenicima i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj”, zaključuje Šaravanja u komentaru najnovijeg podatka o BDP-u.

Izvor: hina.hr