HRT ovog tjedna u Karlovcu snimao dokumentarac o Ljubomiru Jurkoviću Dedi.
Karlovac je ovog tjedna ponovno poslužio kao filmska kulisa, no ovoga puta u središtu kamera nije bila neka povijesna priča ili igrani film, već jedan osebujni Karlovčanin – Ljubomir Jurković, mnogima poznatiji kao Deda.
O njegovom životu, neobičnim interesima, tetovažama, zaštitarskom poslu i glumačkim iskustvima snima se dokumentarni film u režiji Tomislava Mršića, a snimanje je održano upravo u Karlovcu, gradu u kojem je Deda rođen i proveo najveći dio života.
Tijekom snimanja pažnju su privukli i detalji koje bi netko možda na prvi pogled smatrao sporednima. Deda je tijekom prvog dijela snimanja nosio majicu našeg portala Epoha i time nam ukazao veliku čast, dok je u drugom dijelu odabrao majicu s motivom Novog svjetskog poretka, jedne od tema o kojima je govorio pred kamerama.
Od Rečka ulice do filmskog platna
Jedna od tema razgovora bilo je i Dedino djetinjstvo. Ljubomir Jurković rođen je 1960. godine u Rečkoj ulici u Karlovcu. Svoja najranija sjećanja veže uz grad u kojem je odrastao, a prisjetio se i obrazovanja – od Ledo jaslica i vrtića Park, preko osnovne škole Lola Ribar, koja danas nosi naziv Osnovna škola Braće Seljan, pa sve do Mješovito-industrijske obrtničke srednje škole.
Upravo je priča o odrastanju i životnom putu jedan od temelja dokumentarca, koji gledateljima treba približiti čovjeka čiji je životni put daleko od uobičajenog.
Od izvanzemaljaca do Novog svjetskog poretka
Razgovor tijekom snimanja dotaknuo se i tema po kojima je Deda posljednjih godina posebno prepoznatljiv u javnosti.
Jedna od njih bili su izvanzemaljci. Deda je pred kamerama iznio svoje viđenje pojma izvanzemaljaca i njihovu navodnu prisutnost na Zemlji.
Govorio je i o Novom svjetskom poretku, odnosno o svom uvjerenju da globalne elite već generacijama imaju plan kojim žele ostvariti kontrolu nad svijetom i čovječanstvom. Kako je pritom istaknuo, prema njegovom mišljenju upravo se danas nalazimo u razdoblju kada su takvi procesi bliže ostvarenju nego ikada prije.
Riječ je o stavovima i tumačenjima koja Deda osobno zastupa, a upravo su njegove osebujne teme i pogledi jedan od razloga zbog kojih je postao zanimljiv široj javnosti.
Više od 200 portreta na tijelu
Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzimaju tetovaže. Deda na svom tijelu ima više od 200 portreta, po čemu je nadaleko poznat, a upravo ga je ta neobična zbirka portreta svojedobno dovela i do priznanja na tattoo konvenciji u Zagrebu, gdje je proglašen hrvatskim fenomenom i rekorderom.
Brojne tetovaže danas su praktički njegov zaštitni znak, a priča o njima nezaobilazan je dio svake priče o Ljubomiru Jurkoviću.
Od zaštitara do glumca
No Dedin životni put nije obilježen samo neobičnim interesima i tetovažama.
Svojedobno je bio najplaćeniji zaštitar u Karlovačkoj županiji, a prema vlastitim navodima bio je među najplaćenijim zaštitarima i u Hrvatskoj. Upravo je zaštitarstvo značajan dio njegova profesionalnog života, no s vremenom se otvorilo i jedno potpuno drugačije područje – gluma.
Do danas je nastupao u više od 15 filmova, gotovo desetak televizijskih serija, reklamama i glazbenim spotovima, a ostvario je i nekoliko kazališnih uloga.
Od karlovačkog dječaka iz Rečke ulice, preko zaštitarskog posla i više od 200 tetoviranih portreta, pa sve do filmskih i televizijskih uloga, životna priča Ljubomira Jurkovića Dede doista je neuobičajena.
Upravo će tu priču sada pokušati zabilježiti i HRT-ov dokumentarni film u režiji Tomislava Mršića, čije je snimanje ovog tjedna Karlovcu donijelo još jednu zanimljivu filmsku priču.
