Moderna ekonomija potrošačkog društva zasnovana je na stalnom rastu. Gledajući logično, ako nešto raste, nešto drugo se smanjuje. U ovom slučaju su to resursi planeta na kojem živimo. Naravno da je novac najvažnija stvar u ovome društvu, a ne briga o stanju tih resursa. Ili briga o tome jesu li nam ti resursi potrebni za život.


Jedan od dobrih primjera je stanje šuma na planetu. Procjena je da će do 2030. godine ostati samo 10% šuma. Postavlja se pitanje što će proizvoditi kisik?
Napredovanje tehnologija omogućuje sve bržu proizvodnju. To dovodi do viška proizvoda koji se moraju skladištiti.
Da ne govorimo o transportu tih proizvoda s jednog kraja svijeta na drugi, iako bi se oni mogli lokalno proizvoditi.
Ljude se kroz marketinške kampanje potiče na stalno kupovanje odnosno potrošnju. S tim ciljem postoje razrađene strategije koje omogućuju taj potrošačku cilj. Kvaliteta robe se vremenom značajno smanjuje jer kvalitetna roba ne potiče potrošnju, već je potrebno i stvari koje bi trebale biti dugovječne stalno mijenjati novima.
Samim time količina otpada raste i cijena zbrinjavanja istog postaje ogromna. Na taj način proizvođači kalkuliraju u svoju cijenu i zbrinjavanje otpada što dodatno poskupljuje proizvode pa tako dolazimo do paradoksalnih brojki po kojima roba poskupljuje, a ujedno biva sve nekvalitetnija.
Česte fraze:
“Tržišna utakmica”, “biti prvi”, “biti najveći”…
No koji je rezultat takvog razmišljanja? Rezultat je čovjek pun iskrivljenih vrijednosti koji živi na potrošenom i zagađenom planetu.
U Kreativnom društvu ekonomija se bazira na drugom modelu. Taj model je ekonomija potreba.
Takva ekonomija se bazira na stvarnim potrebama ljudi. Vrlo lako se može doći do podatka kolika je količina nekog proizvoda potrebna čovječanstvu. Proizvodnja se sukladno stvarnim potrebama može povećati ili smanjiti, a po potrebi se može i premjestiti.
Sva ekonomija se gleda globalno. Svi viškovi se raspoređuju tamo gdje su potrebni.
Tehnologija tu igra veliku ulogu. Razvoj tehnologije ide u tom smjeru da se što efikasnije i sa što manjim utjecajem na okoliš proizvede što kvalitetniji proizvod.
I danas postoje mnoge tehnologije koje su uvelike smanjile potrebu čovjeka za radom. Razvoj tehnologija neće stati, zapravo će se ubrzati je će u Kreativnom društvu nestati kočnica razvoja. Ta kočnica je usađena i prihvaćena teorija da čovjek mora raditi da bi preživio. Kada to više ne bude problem, otvaraju se novi horizonti u razvoju tehnologije. 
Pružanje usluga ne bazira se na zaradi nego na poboljšanju kvalitete nečijeg života.
Čovjek radi da bi unaprijedio svoj i tuđi život.
Pridruži se izgradnji društva čije ozračje počiva na čovječnosti.
https://creativesociety.com/hr/join_us



