Nedavno objavljeni podaci Eurostata, statističkog ureda Europske unije, pokazuju da je inflacija u eurozoni dosegla rekordnih 10,7%. Dakle, nije teško za zaključiti da Hrvatska u najgore moguće vrijeme ulazi u eurozonu koja se očigledno nalazi pred kolapsom.
Prema agenciji sa sjedištem u Luksemburgu, baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva i dalje su najteže pogođene, jer su i dalje iznad 20 posto. Estonija prednjači s procjenom od 22,4 posto. U međuvremenu je godišnja inflacija u Italiji porasla s 9,4 posto u rujnu na 12,8 posto u listopadu, a u Njemačkoj s 10,9 posto na 11,6 posto, izvještava Belle Carter.
Europa plaća više cijene prirodnog plina budući da je drugdje potrošen od ruskog embarga na naftu, što je rezultiralo visokim razinama skladišta, padom cijena na svjetskom tržištu s vrhunca, sporim računima za električnu energiju u kućanstvima i rastućim cijenama hrane. Kao rezultat tih pritisaka, inflacija u regiji sada je još gora nego u Sjedinjenim Državama.
Osim toga, nagli porast inflacije naglašava izazove za kreatore politike Europske središnje banke (ECB), čiji je primarni cilj smanjiti inflaciju za gotovo dva posto dok se suočavaju s vjerojatnom recesijom u regiji.
“Inflacija je ponovno porasla u listopadu i prava je noćna mora za ECB “, rekli su analitičari tvrtke za ekonomska istraživanja Pantheon Macroeconomics u e-poruci.
Prema Salomonu Fiedleru, ekonomistu u multinacionalnoj investicijskoj banci Berenberg, nastavak rasta potrošačkih cijena i još uvijek otporna domaća potražnja ukazuju na “rizik da ECB podigne kamatne stope za 75 baznih bodova u prosincu, umjesto za sadašnjih 50 baznih bodova” Naime, ECB je prošli tjedan odlučila podići kamatne stope za 75 baznih bodova i to već drugi put zaredom.
ECB potvrđuje daljnja povećanja kamatnih stopa u narednim mjesecima
Dana 27. listopada, ECB je potvrdio daljnja povećanja stopa u narednim mjesecima kako bi se cijene spustile. Ostvarila je “značajan napredak” u normalizaciji stopa u regiji, navodi se u priopćenju za tisak, ali ” očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa kako bi osigurala da se inflacija pravodobno vrati na svoj srednjoročni ciljani inflacijski cilj”.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da se vjerojatnost recesije u eurozoni povećala zbog “usporene” gospodarske aktivnosti u trećem kvartalu ove godine. “Očekujemo daljnje slabljenje u ostatku ove godine i početkom sljedeće godine” , dodala je.
Lagarde je od rujna upozoravala na sumorne ekonomske izglede na kontinentu, rekavši da je “inflacija i dalje previsoka i da će vjerojatno ostati iznad našeg cilja dulje vremensko razdoblje”.
Govoreći pred Ekonomskim i monetarnim odborom Europskog parlamenta, Lagarde, bivša direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), upozorila je na ekonomske posljedice “neisprovociranog agresijskog rata Rusije protiv Ukrajine”, koji je doveo do vrtoglavog skoka cijena goriva.
Prema njezinu mišljenju, visoka inflacija pogoršana je prekidom opskrbe plinom, a nesigurnost i pad povjerenja kućanstava i poduzeća također pridonose negativnim prognozama za gospodarstvo.
Priznala je da se očekuje da će se situacija “pogoršati prije nego što postane bolja” u vezi s visokim troškovima energije i hrane, koji su trenutno glavni problemi za dva od tri Europljana, prema istraživanju Eurobarometra. Lagarde je također savjetovala vladama da osiguraju privremene subvencije kućanstvima i poduzećima kako bi nadoknadili rastuće troškove energije.
