Joea Bidena optužuju za licemjerje jer je tražio oslobađanje novinara pritvorenih diljem svijeta, dok američki predsjednik nastavlja tražiti izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea iz Britanije kako bi se suočio s američkim optužbama za špijunažu.
Kampanja kojom se vrši pritisak na Bidenovu administraciju da odustane od optužbi preselila se krajem siječnja u Washington DC kada se održalo saslušanje na Belmarsh Tribunalu, ad hoc skupu pravnih stručnjaka i pristaša nazvanom po londonskom zatvoru u kojem je Assange pritvoren.
Ročište je održano u istoj prostoriji u kojoj je Assange 2010. godine razotkrio video “kolateralnog ubojstva” koji prikazuje američku zračnu posadu kako puca na iračke civile, prvi od stotina tisuća procurjelih tajnih vojnih dokumenata i diplomatskih depeša objavljenih u velikim novinama diljem svijeta. Otkrića o američkim ratovima u Iraku i Afganistanu, uključujući navodne ratne zločine te iskrene ocjene američkih diplomata o vladama domaćina, izazvali su ozbiljnu i neočekivanu neugodnost u Washingtonu.
Tribunal je čuo da su optužbe protiv Assangea “tekući napad na slobodu tiska” jer osnivač WikiLeaksa nije bio špijun već novinar i izdavač zaštićen zakonima o slobodi govora.
Supredsjedatelj Tribunala Srećko Horvat – osnivač Pokreta za demokraciju u Europi 2025. čiji je otac bio politički zatvorenik u bivšoj Jugoslaviji – citirao je Bidena iz predsjedničke kampanje 2020. koja je pozivala na oslobađanje zatvorenih novinara diljem svijeta citirajući pokojnog predsjednika Thomasa Jeffersonova i njegovu izreku da “naša sloboda ovisi o slobodi tiska, a ona se ne može ograničiti, a da se ne izgubi”.
“Predsjednik Biden inače zagovara slobodu tiska, ali istovremeno nastavlja s progonom Juliana Assangea”, rekao je Horvat.
Horvat je upozorio da bi nastavak kaznenog progona mogao poslužiti kao loš primjer drugim vladama.
“Ovo je napad na slobodu tiska na globalnoj razini – to je zato što Sjedinjene Države iznose ono što mislim da je zaista izvanredna tvrdnja da mogu nametnuti svoje zakone o tajnosti kaznenih djela stranom izdavaču koji je objavljivao izvan Sjedinjenih Država”, rekao je.
“Svaka država ima zakone o tajnosti. Neke zemlje imaju vrlo drakonske zakone o tajnosti. Kad bi te zemlje pokušale izručiti izvjestitelje i izdavače New York Timesa tim zemljama zbog objavljivanja njihovih tajni, mi bismo se raspalili i to s pravom. Želi li ova administracija biti prva koja će uspostaviti globalni presedan da zemlje mogu zahtijevati izručenje stranih novinara i izdavača zbog kršenja vlastitih zakona?”
Assange se suočava s 18 optužbi zbog WikiLeaksove objave povjerljivih dokumenata, uglavnom kao rezultat curenja informacija od strane bivše obavještajne analitičarke američke vojske Chelsea Manning. Manning je osuđena na 35 godina zatvora, ali je puštena nakon što joj je predsjednik Barack Obama ublažio kaznu 2017. godine. Manning je posvjedočila da je djelovala na vlastitu inicijativu slanjem dokumenata WikiLeaksu, a ne na nagovor Assangea.
Tribunal je čuo da nije upitna točnost informacija koje je objavio WikiLeaks, uključujući dokaze o ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava.
Assange je polarizirajuća figura koja se posvađala s mnogim novinskim organizacijama s kojima je radio, uključujući Guardian i New York Times. Izgubio je dio potpore kad je prekršio uvjete jamčevine 2012. i potražio utočište u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu kako bi izbjegao izručenje Švedskoj gdje bi se suočio s ispitivanjem zbog optužbi za seksualni napad.
Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv Assangea 2019. kada su ga Ekvadorci protjerali iz svog veleposlanstva.
Assange je vodio dugu pravnu bitku na britanskim sudovima protiv izručenja SAD-u nakon uhićenja, ali je izgubio. Prošle je godine tadašnja ministrica unutarnjih poslova Priti Patel odobrila zahtjev za izručenje. Assange se žalio, tvrdeći da je “progonjen i kažnjen zbog svojih političkih mišljenja”.
Assangeov otac, John Shipton, osudio je “neprestano zlonamjerno zlostavljanje” svog sina, uključujući i uvjete u kojima se nalazi u Britaniji. Rekao je da je britansko postupanje sa slučajem “sramota” koja je naštetila zahtjevu zemlje da se zalaže za slobodu govora i vladavinu prava.
Odvjetnik Jeffrey Sterling, bivši zaposlenik CIA-e koji je bio zatvoren prema Zakonu o špijunaži zbog otkrivanja obrambenih tajni novinaru Jamesu Risenu, rekao je Tribunalu Belmarsh da Assange ima vrlo male šanse za pošteno suđenje u SAD-u.
Rekao je: “Gotovo je nemoguće obraniti se od Zakona o špijunaži. Istina nije obrana. Zapravo, svaka obrana povezana s istinom bit će zabranjena. Osim toga, neće imati pristup niti jednom od takozvanih dokaza koji se koriste protiv njega.“
“Zakon o špijunaži nije korišten za borbu protiv špijunaže. Koristi se protiv zviždača i Juliana Assangea kako bi se javnost držala u neznanju o pogrešnim postupcima i nezakonitostima [vlade] kako bi zadržala svoju vlast, a sve u ime nacionalne sigurnosti.”
Tribunal je također saslušao bivšeg čelnika britanske laburističke stranke Jeremyja Corbyna, koji je rekao da bi nastavak kaznenog progona Assangea natjerao sve novinare da se boje otkrivati tajne.
“Ako Julian Assange završi u zatvoru s maksimalnim osiguranjem u Sjedinjenim Državama do kraja života, svaki će drugi novinar diljem svijeta pomisliti: ‘Trebam li doista izvijestiti o informacijama koje sam dobio? Trebam li doista govoriti o ovom uskraćivanju ljudskih prava ili neostvarenju pravde u bilo kojoj zemlji?’”, rekao je.
