U izvješću se navodi da je industrijska potrošnja plina u zemlji pala za 12 posto u tjednu do prošlog tjedna, dok je potrošnja u kućanstvima i komercijalnim kućanstvima pala za 13 posto.

Regulator je prethodno rekao da Njemačka mora smanjiti potrošnju plina za najmanje 20 posto kako bi nadoknadila gubitak opskrbe iz Rusije.

Građani “možda ne bi trebali pojačati grijanje do kraja i trebali bi pažljivo razmisliti o tome koje sobe trebaju biti zagrijane, a koje ne”, rekao je u petak predsjednik BNetzA Klaus Müller javnoj televiziji ARD.

„Jučerašnje brojke nisu bile tako velike“ – rekao je Miller koji je dodao da će “promatrati što će se događati u sljedećih nekoliko dana”.

Prema Mülleru, Njemačka trenutno dobiva plin iz Norveške, Belgije, Nizozemske i “nešto” iz Francuske. Dobit će više kroz uvozni terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG), koji je zemlja počela graditi, napominje regulator.

„Želimo pod svaku cijenu zaštiti industriju od plinske racionalizacije“ – rekao je čelnik BNetzA. „Sada je sve na nama, na tome koliko brzo možemo izgraditi LNG terminale. To pomaže. Pomaže nam i to koliko možemo uštedjeti. To nam još više pomaže.“

Njemačkoj navodno nedostaje oko 50 milijardi kubičnih metara plina u godišnjim isporukama kao rezultat smanjenog uvoza iz Rusije. Prethodni pokušaji zemlje da diversificira opskrbu plinom pridonijeli su trenutnoj energetskoj krizi. Pritisak sankcija EU, problemi s održavanjem, kao i sabotaža plinovoda Sjeverni tok dodatno su pogoršali problem.

Prema ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock, udio uvoza ruskog plina u zemlju nedavno je pao na 6-8 posto. Godine 2021. više od polovice njemačkih zaliha plina dolazilo je iz Rusije.